Bez obzira na stalna upozorenja, čini se kako neodgovorni pojedinci i dalje kao da žele zapaliti grad. Unatoč stravičnim situacijama, poput one u Omišu, požari su i dalje gotovo svakodnevica na području Čapljine.
Posljednji požar zabilježen je na području Pelina, gdje je vatra zahvatila područje gradilišta, odnosno prostor na kojem se već nekoliko dana nalazio dio odbačenog smeća. Međutim, situacija je ubrzo postala ozbiljna jer se požar, nakon paljenja trave, počeo širiti prema kućama u južnom dijelu Pelina, odnosno prema Metkovačkoj ulici.
Brzom intervencijom Profesionalne vatrogasne postrojbe Čapljina požar je stavljen pod kontrolu, čime je spriječeno njegovo daljnje širenje i potencijalno veća katastrofa.
„Nažalost, netko je danas palio travu, tako da je taj požar krenuo prema kućama u Pelinama, prema južnom dijelu. Uspjeli smo to riješiti da ne bude nastradao bihvata“, kazao je zapovjednik Profesionalne vatrogasne postrojbe Čapljina Mate Jurković.
Prema njegovim riječima, vatra je zahvatila i dio voćnjaka, a činjenica da se približila kućama pokazuje koliko je situacija bila ozbiljna.
View this post on Instagram
Više od 100 požarnih intervencija od početka kolovoza
Jurković upozorava kako posljednji slučaj nije iznimka. Čapljinski vatrogasci gotovo svakodnevno izlaze na teren, a broj intervencija ove godine već je premašio prošlogodišnji.
„Nije samo danas, već svaki dan. Od početka osmog mjeseca već imamo preko sto požarnih intervencija“, kazao je Jurković, dodajući kako je to velik broj za područje Čapljine.
Situacija je, kako navodi, još ozbiljnija kada se usporedi s prošlom godinom.
„Što se tiče prošle godine, broj požarnih intervencija već smo premašili u sedmom mjesecu. Tako da i već sada ima više, a vjerojatno ćemo ove godine i ukupan broj intervencija na godišnjoj razini premašiti“, istaknuo je zapovjednik čapljinskih vatrogasaca.
Unatoč upozorenjima, paljenje se nastavlja
Vatrogasci godinama upozoravaju građane na opasnosti koje nosi nekontrolirano paljenje trave, korova i drugog materijala, osobito tijekom ljetnih mjeseci.
Jurković ističe kako su preventivne aktivnosti redovite, ali da upozorenja očito nisu dovoljna.
„Što se tiče same prevencije, mi stvarno to radimo svake godine, upozoravamo. Ne znam više što bismo uradili da objasnimo te stvari“, kazao je.
Čapljinski vatrogasci građanima su, kako navodi, nudili i mogućnost da im pomognu pri spaljivanju materijala u razdoblju kada je to dopušteno, upravo kako bi se smanjila mogućnost izbijanja požara.
Prema njegovim riječima, spaljivanje je dopušteno u razdoblju od 1. listopada do 1. lipnja, dok je od 1. lipnja do 1. listopada zabranjeno svako paljenje.
Problem dodatno predstavlja činjenica da se počinitelji požara vrlo često ne pronađu.
„Većinu požara koje mi gasimo ne nađemo toga koji je zapalio. Tako da je to teško“, kazao je Jurković.
U slučajevima kada su određene osobe ipak prijavljene, vatrogasci, prema njegovim riječima, nisu imali saznanja da je postupak rezultirao sankcijama.
Tužiteljstvo HNŽ-a bez odgovora deset dana
Upravo zbog pitanja odgovornosti, uputili smo upit Tužiteljstvu HNŽ-a kako bismo doznali koliko je osoba dosad prijavljeno zbog izazivanja požara, koliko je takvih slučajeva u postupku te kakav je njihov trenutačni status.
Od Tužiteljstva HNŽ-a, međutim, ni nakon deset dana nismo dobili odgovor.
Vatrogasci smatraju kako bi konkretne sankcije mogle imati i preventivni učinak.
„Kad bi netko bio kažnjen, vjerojatno bi se taj broj požara i smanjio“, poručio je Jurković.
Dok se vatrogasci iz intervencije u intervenciju bore s vatrenom stihijom i riskiraju vlastite živote kako bi zaštitili građane i njihovu imovinu, pitanje odgovornosti onih koji požare namjerno ili nepažnjom izazivaju ne smije ostati u drugom planu.
Upozorenja očito nisu dovoljna. Potrebno je jasno utvrditi odgovornost, sankcionirati počinitelje i poslati poruku da ugrožavanje života i imovine građana neće proći bez posljedica.
Jer jedan nepromišljen potez dovoljan je da se požar, koji je mogao ostati tek spaljena trava ili odbačeno smeće, u nekoliko minuta pretvori u tragediju.
A posljednji slučaj u Pelinama još je jednom pokazao koliko je ta granica tanka.
