Federalno ministarstvo okoliša i turizma izdvojilo je 100.000 KM za izradu Mape ekoloških žarišta u Bosni i Hercegovini, koja je danas predstavljena u UN Houseu u Sarajevu. Mapa obuhvaća 48 lokacija diljem BiH, od kojih se 24 nalaze u Federaciji BiH.
Predstavljanju su nazočili predstavnici institucija, lokalnih zajednica, diplomatskog zbora, međunarodnih organizacija, stručne i nevladine javnosti te partnera uključenih u proces. Uvodna obraćanja imali su pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirza Hujić, predstavnica Švedske za međunarodnu razvojnu suradnju Annika Palo, federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder, rezidentni predstavnik UNDP-a u BiH Renaud Meyer te pomoćnik ministra za zaštitu okoliša u Ministarstvu prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije RS-a Duško Solomun.
„Mapa koju danas predstavljamo nije samo popis lokacija i problema. Ona je skup alata koji nam omogućuje da odredimo prioritete, sagledamo stanje na terenu i planiramo konkretne mjere. Naš cilj je od identifikacije ekoloških žarišta doći do njihove sanacije“, kazala je Pozder.
Federalno ministarstvo je, u suradnji s UNDP-om u BiH, kao prioritetne za izradu planova remedijacije i rekultivacije izdvojilo flotacijsko jalovište/jezero Veovača u općini Vareš i odlagalište Ada u Čapljini.
„Počinjemo od konkretnih lokacija kako bismo izradili kvalitetne stručne podloge, utvrdili stanje i rizike te definirali mjere. Iskustva iz tog procesa koristit ćemo i u radu na drugim ekološkim žarištima“, istaknula je Pozder.
Federalno ministarstvo već provodi druge programe na spomenutim lokacijama. Za sanaciju i zatvaranje odlagališta Ada u Čapljini osigurano je 300.000 KM, dok je za područje Vareša izdvojeno oko 76.000 KM za rad multidisciplinarnog tima koji provodi različite analize, uključujući analize tla i hrane, kako bi se utvrdilo stvarno stanje okoliša i mogući rizici.
Prema riječima Pozder, Mapa je tek početak procesa, a njezin je smisao pretvoriti podatke u konkretne projekte i mjere.
Iz Federalnog ministarstva navode da je stanje okoliša narušavano desetljećima te da ne treba zanemariti odgovornost onih koji su u tom procesu imali koristi. Sanacija ekoloških žarišta stoga ne može biti posao samo jednog ministarstva ili jedne razine vlasti, nego i upravitelja lokacija.
„Za rješavanje ovih problema potrebne su federalne i županijske institucije, lokalne zajednice, stručna i nevladina javnost, upravitelji lokacija i međunarodni partneri. Naša je odgovornost pokrenuti proces, okupiti relevantne aktere i tražiti realne modele financiranja i provedbe“, poručila je ministrica Pozder.
Krajnji je cilj stvaranje sigurnijih i zdravijih uvjeta za život ljudi na područjima opterećenima dugotrajnim okolišnim problemima.
„Važno je da dođemo do trenutka kada ćemo moći reći da smo problem istražili, razumjeli i sanirali te da ljudi mogu živjeti u sigurnijem i zdravijem okolišu. To je suština ovog procesa“, naglasila je ministrica Pozder.
Federalna ministrica zahvalila je Vladi Švedske i Vladi Švicarske na financijskoj potpori, UNDP-u u BiH na partnerstvu i realizaciji procesa, kao i institucijama, lokalnim zajednicama, stručnjacima i upraviteljima lokacija koji su pridonijeli izradi Mape.
„Vrijednost Mape neće se mjeriti samo brojem označenih lokacija, već našom sposobnošću da te podatke pretvorimo u konkretne projekte i da neke od tih lokacija jednoga dana više ne budu ekološka žarišta, nego uspješno sanirana područja“, zaključila je Pozder, priopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.
