U hotelu „President“ u Čapljini održana je panel konferencija pod nazivom „Gornji horizonti – stanje i izazovi u vodama slivnog područja Jadranskog mora“, u organizaciji Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u Bosni i Hercegovini.
Konferencija je okupila brojne znanstvenike i stručnjake iz područja vodnog gospodarstva, agronomije i zaštite okoliša.
U uvodnom dijelu konferencija sudionicima su se obratili akademik Mladen Bevanda, predsjednik HAZU BiH, gradonačelnica Iva Raguž te ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a Mario Jurica.
U zaključcima Konferencije istaknuto je kako je nužno provesti dodatna znanstveno-stručna istraživanja o utjecaju “Gornjih horizonata” na poljoprivrednu proizvodnju u dolini Neretve te, s ciljem očuvanja ekosustava Hutova blata, analizirati prijedlog izgradnje kompresijske brane uzvodno na rijeci Krupi, uz prioritetnu revitalizaciju prirodnih kanala i izvorišnih zona gornjega prirodnog dijela Hutova, što je osnovom za očuvanje postojanoga hidrološkog režima i kakvoće vode.
Nadalje, ako bi došlo do snižavanja razine podzemnih i voda na izvorištima Bune, Bunice i Bregave, potrebno je razmotriti zamisao o izgradnji zatvorenoga sustava navodnjavanja izgradnjom vodozahvata na HE Salakovac za navodnjavanje Dubravske visoravni odnosno poljoprivrednih površina južno od HE Salakovac.
Zaključcima je podržan i započeti projekt izgradnje 85,50 milijuna eura vrijedne brane u RH, čijim je svrhom borba protiv zaslanjivanja Neretve. Posebno je istaknuto kako su RH i BiH potpisnicama Espoo konvencije o procjeni utjecaja na okoliš susjednih zemalja čime su u obje u obvezi poštivati odredbe o sudjelovanju zainteresiranih država u provedbi velikih investicijskih projekata koji mogu imati negativne posljedice u drugoj državi. Tako je podržano uključivanje Hrvatske u procjenu utjecaja “Gornjih horizonata” na poljoprivredu i okoliš.
“Polazeći od činjenice da voda ne poznaje granice država, potrebno je pokušati uspostaviti integralni međudržavni sustav upravljanja slijevom rijeke Neretve, uz prethodno donošenje odgovarajućih odluka i međudržavnih sporazuma. To je, u svjetlu klimatskih promjena koje uzrokuju češće suše i poplave, nužno za dugoročnu dostupnost kvalitetne vode”, navedeno je u jednomu od zaključaka.
