Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine većinom je glasova na izvanrednoj sjednici prihvatio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o plinovodu „Južna plinska interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska“.

U tajnom elektroničkom glasovanju podršku je dalo 79 zastupnika, dva su bila protiv, a jedan suzdržan. Nakon glasovanja izvanredna sjednica je završena.

Da bi ovaj zakon stupio na snagu, potrebno je da ga u istom tekstu odobri i Dom naroda, čija je sjednica sazvana za 15. travnja.

Članovima Zastupničkog doma Prijedlog zakona obrazložio je danas na početku sjednice federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić.

Kao prvo je naveo da je trasa budućeg plinovoda u Federaciji BiH ostala ista kao i u dosadašnjem planu, s tim da su novopredloženim zakonom dodani određeni odvojci, kao i novi pravac od Kladnja prema Tuzli, čime će započeti plinofikacija i u industrijskom dijelu Federacije te približavanje Termoelektrani Tuzla.

U tekst novopredloženog akta unesen je i naziv investitora, američke kompanije. U sadašnjem zakonodavstvu domaća kompanija BH Gas bila je u ulozi investitora i transportera plina, ali na terenu dosad nije došlo do implementacije projekta Južna interkonekcija, a to je, kako je naveo Lakić, prijeka potreba.

S druge strane, napomenuo je, iz Europske unije najavljen je prestanak isporuke ruskog plina od 1. siječnja 2028. godine.

Prema riječima ministra Lakića, predlagatelj novog zakona krenuo je od činjenice da su novi partneri u Pismu namjere izrazili i financijsku spremnost za izgradnju plinovoda koji je u interesu Federacije BiH. Novopredloženim aktom predviđeno je sklapanje ugovora između Vlade FBiH i investitora, pa je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije započelo definiranje osnovnih postavki budućeg ugovora, vodeći računa o zaštiti interesa Federacije BiH.

Lakić je naglasio i da kompanija BH Gas tim zakonom ne zaustavlja svoj rad te da joj predstoji izgradnja zapadnog i sjevernog pravca plinovoda, dakle kompanija ostaje transporter u postojećem plinskom sustavu i nastavlja se razvijati. Po njegovim riječima, novopredloženi pravac prema Tuzli praktično je početak sjeverne plinofikacije.

Na kraju je također naglasio da bilo kakve promjene vlasničkog udjela mora odobriti Federalni parlament. Inače je predviđeno da investitor nema obvezu plaćanja eksproprijacije parcela na trasi budućeg plinovoda koje su u javnom vlasništvu, ali je obvezan obeštetiti vlasnike ekspropriranih privatnih parcela koje će postati dobra od javnog interesa.

Tijekom zastupničke rasprave o zakonu prije glasovanja, podršku su i deklarativno najavljivali zastupnički klubovi Stranke demokratske akcije (SDA), Hrvatske demokratske zajednice – Hrvatskog narodnog sabora (HDZ-HNS), Demokratske fronte (DF) i Socijaldemokratske partije (SDP) Bosne i Hercegovine, ali i članovi nekih manjih klubova ili pojedini neovisni zastupnici.

Nasuprot njima, Stranka za BiH najavila je da neće podržati zakon prvenstveno zato što su predlagatelji odustali od koncepta da državna kompanija BH Gas bude nositelj investicije, kako je rečeno, da bi ta uloga bila ustupljena privatnoj tvrtki bez značajnog iskustva u ovom segmentu.

Iz SDA i DF-a izrečene su također određene primjedbe, ali su unatoč tome najavili podršku zakonu zbog važnosti implementacije projekta Južna interkonekcija za gospodarstvo i građane Federacije odnosno Bosne i Hercegovine, posebno s obzirom na to da je iz Europske unije najavljena zabrana uvoza plina iz Rusije od 1. siječnja 2028.

Jedna od primjedbi iz Demokratske fronte odnosi se na unošenje naziva kompanije-investitora projekta u tekst predloženog zakona.

Iz Stranke demokratske akcije naveli su da će, unatoč tom „neobičnom, eksperimentalnom rješenju unesenom u zakon o pronalaženju investitora“, ipak glasati pozitivno vjerujući da je investitor ozbiljan budući da je iza njega stao i State Department. Iz SDA su isposlovali pauzu na sjednici prije završetka zastupničke rasprave o zakonu želeći, kako su naveli, da budu otklonjene neke dileme u pogledu pojedinih budućih odredbi, a jedna od njih je – hoće li nekretnine na trasi izgradnje plinovoda Južna interkonekcija po završetku gradnje biti u vlasništvu države ili bi eventualno moglo doći do kakvih nedoumica u vezi s tim.

U ime Kluba HDZ-HNS Mladen Bošković također je najavio podršku, navodeći da je sadašnji zakon o Južnoj interkonekciji donesen u Federalnom parlamentu preglasavanjem članova stranaka s hrvatskim predznakom. Izrazio je zadovoljstvo što su sada predložene izmjene i dopune tog akta, što je, po njegovim riječima, pokazatelj da je došlo do političke zrelosti.

Kad je riječ o uvođenju investitora u tekst, Bošković osobno smatra da nema boljeg načina jer vjeruje da je predviđeni investitor najbolji za interese Federacije BiH. Također je rekao da se njegov zastupnički klub zalaže za depolitizaciju ovog projekta te da osobno vjeruje kako plinovod u FBiH u budućnosti neće ostati samo na sada definiranim trasama.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o plinovodu „Južna plinska interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska“ uputila je u parlamentarnu proceduru Federalna vlada. Zastupnički dom danas je odobrio njezin prijedlog da se ovaj akt razmatra po hitnom postupku.

Investitor će projekt izgradnje plinovoda realizirati izgradnjom interkonekcijskog transportnog plinovoda u Bosni i Hercegovini na pravcu Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik te na pravcu Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar, izgradnjom odvojka za Livno, Gornji Vakuf-Uskoplje, Donji Vakuf, Jajce te odvojka Čapljina, kao i izgradnjom dodatnog pravca Kladanj – Tuzla – navedeno je u tekstu Prijedloga zakona.

Od ranije je poznato da će trasa ukapljenog plina sa Zapada voditi u Bosnu i Hercegovinu odnosno u Federaciju BiH s juga, preko Republike Hrvatske, s kojom također treba postići odgovarajući sporazum, kao i ugovor Vlade FBiH s definiranim investitorom projekta.

Vlada je 14. siječnja usvojila informaciju resornog ministarstva u kojoj su precizirani investitor te potreba pokretanja realizacije projekta, dok je tekst novopredloženog zakona utvrđen na sjednici Vlade 25. ožujka.

Prema novopredloženom zakonu, odnosno izmjenama i dopunama postojećeg, naziv investitora-kompanije je AAFS Infrastructure and Energy d.o.o., registrirana u Sarajevu u potpunom vlasništvu američkog društva AAFS Infrastructure and Energy LLC.

Ova kompanija ranije je poslala Pismo namjere i ponudu za realizaciju projekta izgradnje plinovoda „Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska“.

Pismo namjere i ponuda kompanije AAFS potvrđuju ozbiljan interes za ulaganje u ovaj strateški projekt čiji je cilj dodatno unaprijediti energetsku sigurnost Federacije BiH i omogućiti privlačenje stranih investicija uz diversifikaciju izvora opskrbe plinom, navela je proteklog mjeseca Federalna vlada.