Radio Čapljina uživo

agsdi-google-wallet

Slušaj nas!

91,3 FM

Topli siječanj, požar i krivolov sveli Hutovo blato na samo 3 – 5.000 ptica!

Topli siječanj, požar i krivolov sveli Hutovo blato na samo 3 – 5.000 ptica!

by | 26. veljače 2018. 16:30 | Vijesti

   Zaštita ptica na jadranskom migratornom putu bila je tema radionice ornitologa iz zemalja bivše Jugoslavije, Albanije i Njemačke, koji je održan u Čapljina. Proteklih godina Jadranski migratorni put kao jedan od smjerova kretanja ptica, postao je česta tema kojom se bave ornitolozi. Govoreći o radionici u Čapljini čiji je radni naziv bio „Smanjenje konflikata u cilju zaštite ptica na jadranskom migratornom putu“, Nermina Sarajlić potpredsjednica Ornitološkog društva „Naše ptice“, kaže:

   „Ideja ove radionice bila je da ljudi iz nevladinog sektora nauče na koji način možemo pomiriti naše interese, sa ljudima iz vladinog sektora i različitih lovačkih udruženja. Mi iz društva „Naše ptice“ smatramo da lov nije isto što i krivolov, da u biti lovci nisu naši neprijatelji, da mi moramo naći načina da zajedno s lovcima, zaštitimo ptice. Održivi lov je ono čemu svi težimo.

   Nas je ovdje poprilično, imamo predstavnike iz skoro svih balkanskih zemalja, te kolege iz Njemačke koji su moderatori radionice, koji nam prenose svoja iskustva. Oni su u stvari predstavnici jedne firme koja surađuje i političkim partijama u Njemačkoj i s drugim velikim organizacijama, podučavaju nas na koji način naći mirna rješenja s ljudima koji ne misle onako kako oni misle, odnosno kako mi ornitolozi mislimo. Tokom radionice imali smo više igru uloga, kako se pomiriti s ljudima koji imaju dijametralno suprotan interes od našeg“, naglašava potpredsjednica Sarajlić, pa na upit – kakva je suradnja s lovcima dodaje:

   „Ornitološko društvo „Naše ptice“ u proteklih nekoliko godina ima jako dobru suradnju s Lovačkim društvom „Galeb“ iz Čapljine. Realizirano i neke zajedničke projekte, upravo smo napravili jedan letak koji pokazuje građanima na koji način mogu prijaviti krivolov“.

   Za oko mjesec dana slijedi nastavak projekta „Jadranski migratorni put 3“, gdje će se vidjeti može li se na terenu implementirati ono što je naučeno u sklopu radionice. Kako ističe potpredsjednica Sarajlić, u narednom razdoblju fokus djelovanja će biti na Hutovom blatu, te Livanjskom polju. Cijeli projekt će trajati četiri godine. Međutim to je jedna strana medalje, druga je mnogo sumornija, pa tako iznoseći podatke o zimskom prebrojavanju ptica Nermina Sarajlić, potpredsjednica Ornitološkog društva „Naše ptice“ kaže:

   „Mi svaki mjesec radimo redovito prebrojavanje, a detaljnije prebrojavanje, zimsko, je u siječnju. Ove godine na Hutovom blatu je bilo malo ptica samo 3 – 5.000(?!) ptica, a razlozi su vjerojatno – blaga zima, jer ptice iz centralne i sjeverne Europe nisu ni selile, a dijelom je sigurno o posljedica i požara. Kako smo veći broj ptica evidentirali na Livanjskom polju, cijenio da se dio njih vidjevši opožarne površine Hutovog blata, premjestio na to područje. To samo pokazuje kako požari imaju razarajuće djelovanje na cijeli eko sustav, a ne samo stanje ptičje populacije“, zaključuje potpredsjednica Sarajlić.

   Kontaktirali smo i Josipa Vekića koordinatora projekata prebrojavanja ptica na čapljinskom području, koji potvrđuje da je stanje ptičjeg fonda na Hutovom blatu bitno drugačije nego ranijih godina.

   „Sigurno tijekom siječnja, u različitim razdobljima, nije bilo preko 8.000 ptica“, konstatira ing. Vekić. To je 3,5 puta manje, odnosno 5 – 8 puta manje nego što je utvrđeno samim prebrojavanjem, nego prošle godine, kada je, u siječnju, na Hutovom blatu evidentirano oko 27.000 ptičjih jedinki, dok su procjene nekih udruga primjerice „Lijepa naša“, bile i 30.000 jedinki. Što je bilo s pticama iz Hutovog blata, svakako je tema za širu javnost. Nakon svega dojam je da bi uz radionice trebale i robusnije akcije.

D. Musa

                                                                Hutovo blato nisu samo tršćaci

   Nakon velikog požara u Hutovom blatu u listopadu prošle godine, namjerno ili slučajno u opticaju je bila lakonska – trska će brzo izrasti, čime su umanjivane razmjere šteta, koje su od uprave Parka prirode procijenjene na preko milijun maraka. Sada se pokazuje da Hutovo blato, nisu samo tršćaci, već je to uvezan eko sustav. Opožareno je oko 1.000 hektara površine, a veća šteta od trske koja pokriva močvaru, su izgorjeli vrbici i drugo drveće. Jednostavno, ptice se sada nemaju gdje skloniti, ne mogu stalno biti u vodi. Naravno, močvara bez drveća pravi je izazov za krivolovce, a pogibelj za ptice. (dmu)

Propustili ste? Poslušajte!

Audio: Miroslav Nikše povodom Svjetskog dana radioamatera

Audio: Miroslav Nikše povodom Svjetskog dana radioamatera

Na današnji dan 18. travnja obilježava se Svjetski dan radioamatera.  Miroslav Nikše, predsjednik ZRHB govorio je za Radio Čapljinu; https://open.spotify.com/episode/4Fhg7ZkNB03uVDrXF0jQBo Radioamateri Herceg Bosne djeluju i razvijaju svoju djelatnosti na području...

Mladi u politici

Mladi u politici

Većina mladih, ali i mnogi stariji nisu svjesni da je politika uključena u svaku sferu života – od uređenja parkova, odvodnje do izgradnje autocesta i slično. No što to vrijedi ukoliko se mladi ne bave politikom i zbivanjima važnim za uređenje države ili barem svoje...