Zanimljiva situacija na veletržnici u Tasovčićima kada je o luku riječ, crveni luk se cijeni od 0,6 do 0,8 KM i čak je osam puta jeftiniji od bijelog koji je od 5 do 8 KM za kilogram.

Za razliku od prošle, ove godine je crveni luk ili kako to Hercegovci još vole reći – kapula, upola jeftiniji, a stiže sa svih strana BiH, od Ljubuškog i Čapljine, do Ljubinja i Konjica u Hercegovini, te Visokog i Fojnice u Bosni. Od zadnjeg barometra cijena s veletržnice, nešto skuplji su krumpiri 0,50 do 0,60 KM, zatim zelena salata 0,80 do 1,20 KM, paprika 0,8 do 1,5 KM. Valja reći da su vrijedni čapljinski povrtlari počeli brati drugo turnus paprika, koje se sade u šestom mjesecu. Nešto skuplji su i krastavci 1,0 do 1,2 KM, a posebice patlidžani čija je cijena uduplala i trenutačno su od 0,8 do 1,0 KM. Krastavci kornišoni su na cijeni, nude se po 2 pa čak i do 3 KM za kilogram.

   Jeftiniji su neočekivano, paprika roga 1,0 do 1,3 KM, rajčice od 0,6 do maksimalno 1,3 KM, koliko se cijeni domaća kavada, zatim blitva 1,3 do 1,6 KM, prasa koja u ovo vrijeme stiže iz Bosne je 2,0 do 2,5 KM i već navedeni crveni luk. Na razini od konca prošloga tjedna, cijene su zadržali – kupus 0,4 do 0,5 KM, kelj, mrkva i cikla 0,8 do 1,0 KM, raštika 1,5 do 2,0 KM, brokula 2,0 do 2,5 KM, mahune 1,5 do 2,2 KM, tikvice 0,8 do 1,2 KM, te peršin i celer čiji je kilogram lista već mjesecima, od 2 do 3 KM za kilogram.

   Voće, raste cijena svježih smokava koje su sada 2,0 do 2,5 KM, zatim domaćih bresaka koje su 2,0 do 2,2 KM, te šljiva 1,0 do 1,2 KM. Jeftiniji su stolno grožđe 0,8 do 1,4 KM, vinsko se nudi u manjim količinama, a cijeni se oko 1,0 KM za kilogram. Nešto jeftinije su i mandarina nova cijena je 1,4 KM, šipci 1,6 do 1,8 KM, te suhe smokve koje su od 3 do 5 KM kilogram. Cijene ostalog voća su stabilne, jabuke su 1 do 2 KM, kruške 1 do 1,6 KM, bostan 0,7 do 1,0 KM, lubenica 0,2 do 0,5 KM koliko se cijeni rijetka južnohercegovačka. Orasi u ljusci su 5, a bademi 7 KM. Rogač je 4 do 5 KM, aronija 3 do 5 KM, a drenjine 1,0 do 1,5 KM uz solidnu tražnju.

   Na prilazu veletržnici nudile su se manje količine jegulje po cijeni od 50 KM za kilogram. Pastrva iz uzgoja bila je 9, a šaran 10 KM. Plava ribe – srdela i sitna skuša, te somići bili su po 6 KM za kilogram. Lubin i orada iz neumskih ribogojilišta, cijenili su se od 15 do 17 KM. Sir se nudio na četiri štanda, suhi ovčji iz Podveležja bio je 15 KM za kilogram, a mladi sir također iz Podveležja, mogao se nabaviti već po 4 KM, dok je nevesinjski bio 6 KM. Suhi ovčji sir s Morina bio je 18, a sa Zelengore 20 KM. Maslo je bilo 14 do 16, a kajmak 15 do 18 KM. Domaća jaja nudila su se po cijeni od 0,20 do 0,30 KM, koke nosilje bile su po 12 KM, a patke po 15 KM. U ponudi je bilo i presadnica po cijeni od 0,10 KM komad – zelena salata, blitva i peršin, 0,20 KM bili su raštika i glavati kupus, a po 0,25 KM cijenili su se kelj, karfiol i brokule. Novina u ponudi bilo je sijeno, cijena bale bila je 4 KM. Uz navedenu robu u ponudi je bilo i niz drugih artikala od kunića preko drva do kućanskih i poljoprivrednih alatki kovača iz Vareša.

D. Musa

   Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 – Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

{gallery}2020/200918pijaca{/gallery}