Vizualno je uočljivo da prve izdašnije jesenske kiše nisu utjecale na vodostaj Hutova blata. Vodostaj je nizak, barke za foto safari nasukane u pristaništu, tek po koji zalutali gost, uglavnom roditelji s malom djecom prošetaju od motela do pristaništa. Govoreći o toj temi Josip Vekić, ing. lovstva i zaštite prirode, inače voditelj zaštite Parka prirode Hutovo blato, kaže:

   „Izvori koji su vjerojatno, vezani za Popovo polje, odnosno sliv Trebišnjicu i Svitavsko jezero donijeli su nešto vode, međutim izvori koji su vezani za Gornje blato nisu ni osjetili protekle kiše. Bregava nije protekla, a cijelo Gornje blato je vezano za taj tok. Možda je Londža koja ima vezu sa Popovim poljem, dobila malo vode. Vodonosnici u podzemlju su prazni. Mislim da bi trebalo mjesec kišovitih dana pa da se napuni podzemlje i da iz zemlje počne izlaziti dovoljna količina vode i da Bregava proteče. Par dana izdašnih kiša kao što su bile početkom mjeseca ne može napuniti vodonosnike kraškog podzemlja. Međutim, kada se to dogodi, onda su se u zadnjih petnaestak godina u pravilu javljali ekstremi, raste opasnost od poplava. Teško se na to sve naviknuti ljudima, a kamo li pticama i drugom vrstama koje obitavaju u Hutovom blatu“, kaže ing. Vekić, te pojašnjava:

   „Ne znam kako bi nazvao tu pojavu globalno zatopljenje, promjene u podzemlju, Gornji horizonti, zaista ne znam što bi o toj temi kazao. Cijela kraška polja istočne Hercegovine, sve ide u Bilećko jezero, Bregava postaje povremena rijeka, nema dovoljno vode. Vidjelo se to iza nedavnih obilnih kiša, kada se ništa značajno nije promijenilo. Jedan dan se podigla voda, ali to je bila samo voda koja se uslijed obilnih kiša slila s okolnih brda, a onda za par dana bure i sjevernog vjetra, opet ljetni vodostaj. Ne možemo se baviti prijevozom gostiju, od turističkih tura ništa. Ljetna je voda iako smo duboko u listopadu, očekivali je kišne dane, ali vodostaj stoji, sve je kao usred ljeta.

   -Dakle od turizma, odnosno foto safarija, ništa?

   -Baš ništa. Prije korone bili smo vezani sa školama s đačkim ekskurzijama, da je situacija s pandemijom i povoljna, opet zbog niskog vodostaja, ne bi mogli organizirati prijevoz jezerima. Presušno je bilo ljeto, par dana obilne kiše za Hutovo blato ne znači ništa, sigurno treba dvadesetak, pa i mjesec dana da se podzemlje napuni pa da proradi šezdesetak izvora Hutova blata, pa da se podigne razina vode pa da možemo funkcionirati, da ribe dolaze na mrijest, da se ptice imaju s čime hraniti…

   -Logično, pri takvom vodostaju velika je opasnost i od požara?

   -Nećemo sada još i o tome. Još je trska zelena, ali jedan jači mraz može je sasušiti, ako ne bi bilo kiša, eto i te opasnosti“, konstatira ing. Vekić.

   Nizak vodostaj nije samo zaustavio foto safari, nego utječe i na druge djelatnosti u ovom Parku prirode, pa tako i na rad prstenovača ptica koji već četvrti tjedan rade svoj posao. Rekoše nam kada ispod trske nema vode manje je i ptica. Mađarski prstenovači koji trenutačno rade, u tršćacima traže vodu za postavljanje mreža, ali nje za sada nema.

Tekst i foto: D. Musa

{gallery}2021/10/vode{/gallery}