„Više je razloga za cijepljenje – precjepljivanje, rodnih trsova vinove loze. To je prije svega zamjena trsova koji slabo rađaju, pa pojave strane sorte u monokulturnom vinogradu, zatim potreba ispravljanja grešaka napravljenih u rasadniku lošom organizacijom rada – izmiješane sorte i slično. Precjepljivanje je nekada potrebno i zbog promjena potrošačkih navika, primjerice u jednom razdoblju su traženije crne sorte, a u drugom bijele. Umjesto krčenja i podizanja novog nasada, problem se može lako riješiti precjepljivanjem. Tako s minimalnim troškovima za samo godinu dana, dobijete željeni rezultat“, kazao je uz ostalo agronom Mladen Gašpar stručni savjetnik za vinogradarstvo Federalnog agromediteranskog zavoda iz Mostara, u uvodnom dijelu stručne radionice: Škola cijepljenja vinove loze.
Teorijski dio treće po redu stručna radionica – Škola cijepljenja vinove loze, održan je u prostoru Zavoda na Buni, a praktični dio u obližnjim nasadima Hercegovina vina. Tijekom praktične prezentacije savjetnik Gašpar iznio je osnovne podatke o toj metodi. Tako primjerice, materijal za cijepljenje uzima se u veljači od mlazova loze željene sorte, po mogućnosti pravih, a zatim se čuva u hladnjaku pri temperaturi od 1 do 5 Celzijevih stupnjeva. Prije samog cijepljenja od plemke se režu pupovi, čokot pila na razinu prve žice u vinogradu, zarezuje i u njega ubacuje pripremljeni pup koji se zatim steže za to posebno izrađenom trakom koja se sama raspada. Ukoliko nema te trake, koja se proizvodi u Americi, može i neka zamjenska, pa čak i obična izolir traka, samo što onda treba paziti da se blagovremeno prereže, kako ne bi „davila“ novi izdanak. Obično se stavljaju dva pupa, a kada se taj dio posla završi, onda se trs pri zemlji s obje strane gdje su pupovi zasječe, kako bi se smanjio dotok soka na cijepljeno mjesto. Savjetnik Gašpar je naglasio da je tako precijepljene ili po narodski prevrnute loze, odnosno njihove izdanke treba prskati sve do polovice rujna, kako bi se zaštitila od plamenjače…
Inače na stručnu radionicu je došlo dvadesetak vinogradara i hobista, među njima najmlađi je bio Damir Kočić iz Mostara student prve godine prava, koji je postupak pažljivo bilježio u notes.
„Loza, voće, to me zanima. Uz vikendicu imam dvadesetak loza od kojih su dvije što se ne prskaju. Sad kada sam vidio postupak prevrnut ću ih u stolne sorte“, kaže Damir, dok Marijan Dugandžić iz Čitluka ističe:
„U vinogradima imam oko 6.000 loza, dobro se informirati što se radi u svijetu. Imam trsova blatine koji slabije rađaju, „oprnu“. Planiram ih prevrnuti na trnjak, sorta koja je kod nas bila zaboravljena, ali stabilnog je uroda, daje dobro vino, pa mislim da će biti sve zastupljenija u našim vinogradima“.
Uglavnom, cijeli postupak mogao bi se obrazložiti narodnom – jednim udarcem ubiti dvije muhe, odnosno riješiti se „uljeza“ u vinogradu i trsova koji slabije rađaju, ne gubeći ni novac ni vrijeme. Metoda precjepljivanja je razvijena u Americi.
Tekst i foto: D. Musa
{gallery}2019/cijepi{/gallery}