Velikog odraza na poljoprivredu imat će „ludovanje“ cijena koje će uzeti svoj danak manje -više, u svim granama proizvodnje.

Odrazit će se to i na tradicionalni tov svinja u domaćinstvima, što se vidi i po cijeni mlade prasadi za uzgoj. Opisujući stanje u toj oblasti Grozdoljub Janković, vlasnik farme svinja iz Pelagićeva u Bosanskoj Posavini, kojeg sretosmo na veletržnici u Tasovčićima kod Čapljine, kaže:

   „Godinama ovdje prodajem, mislim da mi je ovo dvadeseta godina da dolazim u Čapljinu. Svinje su domaće, sorta dobra, obično su stalni kupci. Nitko mi se do sada nije žalio, dok sam ovdje tako dugo, ljudi su zadovoljni. Kako će dalje biti ne znam. Trenutno su problem niske temperature, pa je prodaja slabija. Ovogodišnja cijena je 6 KM muški, ženske su 5,5. Lani su svinje u prodaji bile 4,5 do 5 KM“, kaže Grozdoljub te na pitanje što je uvjetovalo rast cijena nastavlja:

   „Uništeno je dosta malih farmi, rasprodano dosta krmača, pa sad nema prasadi, čim nema krmača nema ni prasadi. Skupa hrana, narod se uplašio i rasprodao krmače. Lani su kod nas prasad bila 3 do 3,5 KM, sad su znatno skuplja. Puno skuplja je hrana, recimo kukuruz je sada 0,55 do 0,58 KM, a lani je bio 0,27 do 0,28 KM. Duplo je skuplji! Sve je poskupilo mekinje, prekrupa…, pa evo i gorivo koliko se sjećam lani je bilo 2 do 2,2 KM, sada je oko 3 KM. Ne znam kako će dalje biti, hoće li ljudi kupovati kao prošlih godina. Skupo je, a bez domaće hrane nema prave trpeze“, naglašava Grozdoljub Janković.

Inače, prema podacima veterinarske stanice „Vetagro“, broj svinja u domaćem uzgoju na čapljinskom području, opada. Međutim, ne tako drastično kao što se dogodilo s kravama i ovcama početkom ovoga milenija, kada je domaći uzgoj pogodio pravi pomor. Za očekivati je da će se visoke cijene žitarica i druge hrane za prehranu svinja i uopće krmnog bilja, negativno odraziti na nekada u Hercegovini uobičajeni tov svinja u domaćem uzgoju.

D. Musa

{gallery}2022/3/0312svinje{/gallery}