Veletržnicu u Tasovčićima polako hvata apatija kasne jeseni. Naime, već nekoliko godina primjetno je da se s povlačenjem prodavača voća i povrća uz prometnice, te prodavača s uličnih tezgi u bosanskim gradovima, opada i tražnja za tim istim artiklima na veletržnici u Tasovčićima. Ta apatija potrajat će do sredine prosinca, kada u predblagdanskom razdoblju, trgovina živne. Međutim, to ne znači da ovaj petak na veletržnici nije bio nezanimljiv, naprotiv. Zanimljivost su prije svega bile domaće jesenske jagode, manje količine izjutra se prodaju po 8 KM za kilogram. Dalje, kiše su podigle cijene mandarina čija je cijena sada od 1 do 1,2 KM. Iz istih razloga skuplji je i limun iz Neretve, 3,5 do 4,0 KM za kilogram. Ugodna novina za sve koji spremaju zimnicu, svako je podatak da je kupus za zimnicu, trenutačno, jeftiniji nego prošle godine. Kupus u glavicama ispred veletržnice, nudi se za 0,70 KM, dok je rezani 0,80 KM, naravno uz uslugu soljenja.

   Uz već spomenute jagode koje prema barometru cijena Radiopostaje Čapljina, bilježe jednu od najlošijih sezona, u ponudi su i mušule ili mušmule koje se cijene od 1,5 do 2 KM. Uz mandarine i limun od zadnjeg barometra cijena poskupile su i kruške, cijene se od 1,4 do 2,4 KM, ponuda i asortiman su odlični. Pojeftinjenja kod voća nema, jabuke, dunje i kivi i dalje su od 0,8 do 1,2 KM, plodovi pitomog šipka su od 0,6 pa do 1,3 KM, dok se uvozni turski, crvene boje, cijeni od 2 do 2,2 KM. Plodovi divljeg šipka su od 0,8 do 1,0 KM. Kesten je od 3 do 5 KM, za kilogram. Svježih smokava, šljiva, stolnog grožđa više nema, ali zato ima badema i oraha u ljusci po 6 KM kilogram. Jezgra domaćih oraha ispred veletržnice bila je 22 KM, dok su lješnjaci u ljusci 7 KM za kilogram.

   Povrće, kao i kod voća niz zanimljivosti, kao što su primjerice, planinski krumpiri s Blidinja, koji se cijene 1,0 KM kilogram, dok je cijena ostalih vrsta krumpira ostala na standardnih 0,5 do 0,7 KM. Kupus je 0,3 do 0,5 KM, kelj 0,7 do 0,8 KM, zelena salata i cikla, te špinat, blitva i mrkva koji su pojeftinili, cijene se od 0,8 do 1,0 KM. Rajčice su također od 0,8 do 1,0 KM, međutim u prodaji su i kasne – jesenske, te domaće sjeme koji su od 1,2 do 1,3 KM za kilogram. Raštika je 1 do 1,5 KM, peršin i celer su od 2 do 3 KM, paprike roge su 0,6 do 1,5 KM, brokula je oko 2 KM, a kupus pupčar 2 do 2,5 KM. Bijeli luk je od 3 KM refuza, pa do 7 vijenci, a domaći grah u zrnu 5 do 7 KM.

   Uz špinat, blitvu i mrkvu, od barometra cijena koncem prošlog tjedna, pojeftinili su još – karfiol koji je samo 1 KM za kilogram i tikvice 0,7 do 1,0 KM. Pored jesenskih paprika skuplji su još -crveni luk 1,3 do 1,5 KM, prasa od 1 KM debele stabljike pa do čak 3 KM tanke stabljike, te mahune čija je nova cijena 1,8 do 2,5 KM. Sve navedene cijene voća i povrća, su na veliko.

   Uz kupus za zimnicu i poslovično drva, na prilazu veletržnici obilna je bila ponuda ribe, riječna babuške i peškelji cijenila se 2 do 3 KM za kilogram, riba iz uzgoja – somići 6, pastrva 9, a šaran 11 KM za kilogram. Dobra je bila i ponuda kvalitetne morske ribe, najjeftinija, naravno, srdela 6 KM, mol je bio 12, a lubin i orada po 15 KM za kilogram. Mliječni proizvodi nudili su se na četiri štanda – sir se cijenio 5 do 6 KM mladi, pa do 20 KM suhi ovčji s Morina. Suhi ovčji sir iz Podveležja bio je 15, a s Morina i livanjski u kolutovima po 18 KM. Kajmak iz bio od 16 do 18 KM iz kace, maslo 14 do 16 KM itd. Domaća jaja su se cijenila 0,20 pa do 0,30 KM, a prodavači ističu i dobru prodaju peradi, koke su se cijenile od 8 do 13 KM, a pijetlovi su bili od 10 do 25 KM itd.

D. Musa

Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 – Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

{gallery}2019/191108pijaca{/gallery}