Izreka koju pripisuju Ivi Andriću i Meši Selimoviću dvojici eminentnih bosanskohercegovačkih pisaca „Što nije zapisano, nije se ni dogodilo“, ovih dana je dobila svoju potvrdu u Nerezima mladom čapljinskom prigradskom naselju. Mudroslovca vjerojatno korijene vuče od latinske Verba volant, scipta manent što će reći „Riječi lete, a napisano ostaje“. U ovom slučaju nije riječ o riječima nego o građevinama, koje nisu opisane, pa su osuđene na zaborav.
Elem, radeći na čišćenju puta za – dubrovački Camino, koji će povezati samostan sv. Jakova u Dubrovniku i crkvu sv. Jakova u Međugorju, pripadnici Profesionalne vatrogasne postrojbe „Čapljina“ u gustišu su otkrili jednu pa drugu građevinu, koje su po svemu sudeći nastavak nedavno obnovljenog mosta preko Bregave koji spaja Klepce i Nereze.
„Iz Gorske službe spašavanja vjerojatno znajući da raspolažemo s opremom, su nas zamolili da očistimo dio Camino staze koji prolazi kroz Nereze. Mi smo to prihvatili, ekipe su izišle na teren i pilajući stabla i čisteći gustiš otkrili neobične građevine“, konstatira Mate Jurković zapovjednik Profesionalne vatrogasne postrojbe Čapljina.
Za satisfakciju sve manje moćnima pripadnicima „sedme sile“ na ovim prostorima, može poslužiti podatak da su o otkriću obavijestili novinare, računajući da će oni riješiti dvojbu što je u pitanju. Tako i bi, s kolegama iz Radiopostaje Čapljina, angažirali smo čapljinskog arheologa Stanislava Vukorepa, te istraživača starina Vinka Hercega iz Ljubuškog, koji su svaki iz svog kuta na licu mjesta, dali obrazloženje: „Nerezi su poznati kao rimsko naselje, gdje je pronađena ploča s natpisom dvojice Italaca i nalazi se u muzeju u Sarajevu. To je staro naselje, a ovaj nalaz potvrđuje da je Bregava imala svoje rastoke preko kojih su izgrađeni ovi lučni mostići koji su vodili u naselje.
Dok korito Bregave nije regulirano mostovi su služili za putnu komunikaciju. Oni su dio puta koji je s mosta vodio dalje prema Nerezima i putu koji je iz Tasovčića vodio prema Dubravama i Stocu“, konstatirao je Stanislav Vukorep, te dodao:
-Rimska luka je bila na ovom području, što potvrđuje toponim Luka u Neretvi. Tu je negdje bila luka ilirskog plemena Daorsa, koji su se Bregavom spuštali do luke u Neretvi i tako održavali veze. Mislim da su ova dva mosta koja nisu spominjana do sada u literaturi, izgrađena kada i Kameni most, dakle prije nekih petstotinjak godina“, zaključio je Vukorep.
U prijeratnoj monografiji Čapljine na str. 44., se navodi da je u Nerezima bilo „veliko rimsko naselje iz ranog rimskog, a možda i helenističkog doba, koje leži zatrpano nanosima pijeska između Nereza i Bregave u Tasovčićima i steralo se sve do starog turskog mosta u Klepcima… Tu je otkriven i spomenik što su građani ovog mjesta, rimski kolonisti, podigli u čast Oktavijana Augusta 36. godine stare ere i time uklesali u kamen najstariji natpis na latinskom jeziku u Bosni i Hercegovini.“
Razgledavši područje Vinko Herceg istraživač starina iz Ljubuškog iznoseći svoje mišljenje je kazao:
„Ovaj dio je podnožje moćnih prapovijesnih gradina od mosta u Klepcima do ulaza u Karaotok, na tom potezu nalazi se osam gradinskih prostora iz svih razdoblja. Zanimljivo, most u Klepcima nadvisuje jedna impozantna prapovijesna helenistička gradina s nekropolom, jedna slična od osam navedenih, nalazi se iznad Gnjilišta, tzv. Begića gomila. Rimsko antičko naselje Nerezi se razastire na prostoru od najmanje kilometar i pol rubom od prometnice M-17 do iza kršćanske bazilike koja je u biti bila središte naselja. To potvrđuju mnogi fragmenti i naseobine iz tog vremena kao i nekropola koja je dobrim dijelom uništena.“
Agilni Herceg, nije puno dvojio zagazio je u gustiš i u muljevitom koritu kojim su nekada iz Nereza u Bregavu otjecale plavne vode našao dva klesanca bloka dimenzija kako reče, „70 X 50. Jedan je odlomljen i na njemu je uklesana struktura roga ili sidra, nije jasno, smatram da je to dio uzet s neke nekropole stećaka koji je ugrađivan u most i odbačen u nekom kasnijem vremenu“, zaključio je Herceg.
Na zamolbu novinara vatrogasci su odlučili očistiti prostor iznad dva da ih tako nazovemo pomoćna mostića. Dominik Marijanović iz Čeljeva, voditelj radova na terenu je kazao:
„Sjećam se priča moga oca koji je ovuda išao u školu. Magistrale tada nije bilo, a ovaj most Kameni su ga zvali bio je dio puta kojim su preko Nereza, pa preko Starog željezničkog mosta išli u školu u Čapljinu. Učenici iz Čeljeva, Višića, Gnjilišta, Klepaca išli su naravno pješice. Često bi otac znao reći – vama je lako ići u školu, kuda smo mi išli“, eto sada smo otkrili i dio te njegove staze“, kazao je gospodin Marijanović.
U radu „Stari mostovi u Bosni u Bosni i Hercegovini“ iz 1969. godine, autori Džemal Čelić i Mehmed Mujezinović pišu samo o Mustajbegovom, odnosno Kamenom mostu što je bio narodni naziv, građenim 1517. godine, što bi moglo značiti da su dva manja mosta već tada bila uronila u gustiš. Ovoga puta ostat će zapisano i njihovo postojanje.
Tekst/foto: D. Musa/FOTO: M. Limov
