Predstavljanje knjige Dušana Muse novinara Radiopostaje Čapljina, „Hercegovački ustanak 1875. – 1878. godine – akteri, istine i zablude“, u Ravnom bilo je specifično po mnogo čemu. Kao posebnost može se izdvojiti podatak da su se na spisku zapovjedne strukture – vojvoda, komandiri, podkomandiri, oficiri, barjaktari i kapetani (podijeljenog na početku programa), nalazili pređi tridesetak pristiglih Ravnjaka i Neumljana. Mnogi od okupljenih taj podatak su prvi put pročitali?! Otud je promocija ove knjige imala i sentimentalnu notu, jer su okupljeni, pa i predstavljači u njezinom sadržaju i popisu Rašanjskog i Popovo-Ljubinjskog bataljuna s katoličkom većinom ustanika, pronašli dio sebe.
Tome je doprinio i autor, Dušan Musa, koji je na početku svog obraćanja naglasio da se program predstavljanja knjige Hercegovački ustanak 1875. – 1878., može nasloviti – Ustanak se vraća kući. Autor je to potkrijepio činjenicama: Odluka o dizanju ustanka protiv osmanske okupacije, donesena je u kući Đure Kriste Pećka na Trebinji. Na tom sastanku prvaci donje Hercegovine odlučili su da se vodstvo ustanka ponudi don Ivanu Musiću. Tijekom ustanka Trebinja je bila vojno sjedište ustanka, a don Ivan Musić je bio mladi župnik Ravnog. Na skupu ustanika i naroda u Zavali, don Ivan Musić je proglašen vojvodom, zapovjednik najbrojnijeg od ukupno 16 ustaničkih bataljuna – Popovo-Ljubinjskog, bio je Miše Tomašević Kukica iz Cicrine. Ravno je bilo sjedište Musićeve Vojvodine, a iz Ravnog su ustanici u kolovozu 1878., krenuli u oslobađanje Stoca…
„Ustanak je počeo u Dračevu pokraj Čapljine, najteže bojeve ustanici su vodili na području današnje općine Neum, ali je glavnina događaja vezanih za Hercegovački ustanak koji je u konačnici doveo do oslobađanja od osmanske vlasti poslije četiri stoljeća, vezana za Ravno!“, kazao je autor.
Stanislav Vukorep, publicista iz Čapljine, posebice se osvrnuo na likove vojvode Musića i kapetana Đure Kriste Pećka. „Mislim da su njih dvojica bili ključne figure za organizaciju, dizanje i vođenje ustanka koji je potrajao 39 mjeseci. Đure Kriste Pećko nakon bijega iz osmanskog zatvora u Sarajevu, zadržao se na području Dubrovnika, odakle su i stizali poticaji na ustanak. U Dubrovnik je po dolasku u Ravno, a izgleda i prije toga navraćao don Ivan Musić koji je dugom povijesnom razdoblju od pada Bosne i Hercegovine pod osmansku vlast 1462., odnosno 1482. godine, jedinstvena figura u hrvatskom korpusu kojoj nema premca“, konstatirao je Vukorep.
„Onaj tko pročitao bude knjigu novinara i publiciste Dušan Muse, „Hercegovački ustanak 1875. – 1878. – akteri, istine i zablude“, neće moći ostati hladan prema načinu na koji se do sada glavnina naše historiografije i društveno odgovorne pisane misli odnosila prema jednome od najznačajnijih događaja u povijesti Bosne i Hercegovine. Ova će ga knjiga možda motivirati da se dodatno zainteresira za činjenice, pa će htjeti saznati više o samim izvorima, ili će ga motivirati da i druge događaje i pitanja naše suvremene povijesti, čije posljedice i danas živimo, preispita ili pokuša vjerodostojno istražiti dosadašnje postupke i neke polu-nametnute interpretacije i tumačenja, koja počesto uzimamo zdravo za gotovo“, kazao je uz ostalo mr sc. Mako Antonio Brkić sa Sveučilišta Hercegovina.
Predstavljanje knjige „Hercegovački ustanak 1875. – 1878. – akteri, istine i zablude“, moderirala je i stihove pjesama o ustanku čitala Vesna Slobođan, spisateljica iz Ravnog. Organizator predstavljanja bila je općina Ravno.
Inače, knjiga „Hercegovački ustanak 1875. – 1878. – akteri, istine i zablude“, drugo dopunjeno izdanje, ima 410 stranica. U tri dijela – Pad Bosne, Hercegovački ustanak 1878. – 1878. i Smjena imperija presudila biskupima, na poseban način tretira događaje iz ne tako davne prošlosti Bosne i Hercegovine. Autor je tvrdnje potkrijepio brojnim izvorima, knjiga ima ukupno 403 fusnote. Uz recenziju dr. sc. Marinka Marića sa Sveučilišta u Dubrovniku, sadrži i osvrte mr. sc. marka Antonia Brkića i Slobodana Stajića, novinara i publiciste iz Sarajeva.
{gallery}2021/8/ravnoknjigamusa{/gallery}
