Uz obilne jesenske kiše, kompletirana je i sezonska ponuda na veletržnici u Tasovčićima. Taj sadržaj je upotpunila ponuda ljutih šipaka i kestena. Prvi šipci ljutunci, cijene se od 0,8 do 1,0 KM, dok se kesten koji stiže iz Jablanice i Konjica, cijeni od 3 do 4 KM za kilogram. Obilna jesenska ponuda i ovoga petka, naprosto je zakrčila prilaz Veletržnici u Tasovčićima, dok unutar veletržnice tijekom dana, nema gužve, međutim ima robe kao u priči. Ponuda je ovih dana raznovrsna, a ovotjedni barometar započinjemo pregledom cijena voća.
Iznimna je ponuda jabuka i krušaka uglavnom iz Bosne – Gračanice i Gradačca, jabuke se cijene od 1,0 do 1,4 KM, dok su kruške od 1 do 2 KM, koliko se cijeni abata. Cijena mandarina i dalje pada, trenutno su od 0,6 KM sitne, pa do 1,2 KM sortirani plodovi, jeftiniji je i kivi 0,8 do 1,0 KM, te već rijetki bostan koji se nudi za 0,7 do 1,0 KM. Poskupljenja nema, svježe smokve su od 2,0 do 2,5 KM, a suhe od 3 do 5 KM uz još uvijek skromnu tražnju. Domaći šipci, sladuni, su od 0,8 do 1,3 KM, dok se turski crvene kore, dobro prodaju i po cijeni od 2,2 KM za kilogram! Dunje su 1,0 do 1,5 KM, a orasi u ljusci su 5 KM.
Od prošlotjednog barometra cijena ni kod povrća nismo registrirali niti jedno poskupljenje, a pojeftinjenja ima. Jeftiniji su redom – rajčice 1,0 do 1,4 KM, blitva 1,2 do 1,5 KM, te neočekivano s obzirom na pripremanje zimnice, paprike roge i patlidžani. Nova cijena paprika roga je 0,8 do 1,3 KM, a patlidžana 0,7 do 1,2 KM. U blagom padu 0,8 do 1,0 KM je i cijena mrkve, dok je ostalo povrće zadržalo cijenu.
Krumpiri koji na veletržnicu stižu sa svih strana od Nevesinja i Posavine do Glamoča, cijene se od 0,5 do 0,7 KM, kupus je od 0,3 do 0,5 KM za kilogram. Kupus za kiseljenje ispred veletržnice, je od 0,8 KM glavica pa do 1,0 KM s uslugom soljenja. Ovo definitivno nije sezona crvenog luka čija je ponuda obilna, a kvaliteta dobra, dok je cijena od 0,6 do 0,8 KM i za trećinu je niža od prošlogodišnje u ovo doba. Tikava ima različitih vrsta, cijena se kreće od 0,5 do 1,0 KM, cikla i tikvice su 0,8 do 1,0 KM. Raspon cijene paprika je sve veći i trenutačno su od 1,0 KM pa do 1,8 KM sortirane od domaćeg sjemena. Karfiol je i dalje 1,5 do 1,7 KM, kelj od 1 do 1,5 KM, brokule 2 do 2,2 KM, raštika, mahune i prasa su od 1,5 do 2,0 KM, dok je špinat od 2 do 2,5 KM. Krastavci su od 1,0 do 1,3 KM, dok kornišoni dostižu i 3,0 KM. Peršin i celer su od 2 do 3 KM, dok je bijeli luk od 5 refuza pa do 10 KM vijenci.
Već smo rekli da je ispred veletržnice pravo obilje ribe, mliječnih proizvoda, voća, sporednih šumskih proizvoda, kućanskih i poljoprivrednih alatki kovača iz Vareša, pa ljekovitih trava, presadnica povrća, domaćih jaja i različite peradi, kunića, mačića, kamena za oblaganje, drva, sijena itd. Zaista pravo jesensko obilje. Ukratko, domaća jaja su i dalje 0,20 do 0,30, koke nosilje 12, pijetlovi i patke 20 KM. Presadnice povrća imaju također standardnu cijenu – zelena salata, blitva i peršin, te prasa za rasađivanje su po 0,10, raštika je 0,20, različite vrste kupusa 0,25 KM. Riba je od 2 KM za kilogram babuške i peškelji, somići su 6, pastrva iz uzgoja 9, a šaran 10 KM za kilogram. Smuđ je 10 KM, a lubin i orada iz neumskih ribogojilišta, cijenili su se po 15 KM za kilogram. Mliječni proizvodi su od 4 KM mladi sir iz Podveležja, pa do 20 KM kupreški u kolutovima. Suhog ovčjeg sira s Morina i Zelengore, nije bilo. Kukuruzovo i ražovo brašno bilo je 1,5 KM za kilogram, a heljdino 4 do 5 KM. Suhe šljive i kruške cijenile su se po 5 KM itd.
{gallery}2020/pija{/gallery}
D. Musa
Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:
Članak 14 – Autorska prava
Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.
Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.
Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.
Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!
