Scena koju smo zatekli pred vinarijom „Vina Zadro“ u Domanovićima kraj Čapljine, potpuno odudara od ovogodišnje vinogradarsko-vinarske sezone. Pred vinarijom tegljač sa šest golemih bačava i postoljima za njih. Sve je jasno, čista hrastovina, u koju se može sasuti čak 30.000 litara vina. Prava rijeka, val optimizma u godini koju je obilježio kasni mraz. Bilo je to dovoljno za upit agronomu Ivanu Zadri, osnivaču i suvlasniku vinarije – čemu tolika investicija u po urodu skromnoj godini?
„Mi smo kupili ovih šest ovalnih velikih bačava po 5.000 litara, baš zato što je ovo izuzetna godina. Urod nam je bio skoro pedeset posto manji, ali je kvaliteta izuzetna i zaslužuje i traži, ovako lijepe bačve da se vino fino odmori, da odleži u drvetu. Za vinare nikad se ništa ne događa za jednu godinu, uvijek mi imamo jednu godinu rezerve, u vinariji. Ove godine urod je bio odličan što se tiče kvalitete, šećeri su bili rekordni, grožđe je bilo fantastično. Mi smo probali, već je to vino, ali tržište će najbolje ocijeniti i potvrditi kvalitetu“, ističe Ivan Zadro te pojašnjava:
„Bačve su iz Nedelišća kod Čakovca, bačvarija „Pozek“ vlasnik Neven Pozek. Mi smo imali ponude od više proizvođača, među ostalim i talijanskog Garbellotta najvećeg proizvođača velikih bačava koji radi za cijeli svijet, ali smo se nakon sagledavanja svih ponuda, odlučili za Pozeka.“
-Kazali ste da je urod podbacio, koje sorte najviše, sad se to vidi na osnovu berbe?
-U nas je najviše stradala blatina. Mi imamo jednak broj trsova žilavke i blatine, žilavka je manje stradala od blatine. Blatina je jako puno stradala od kasnog mraza, stradao je vranac, stradao je merlot, pa i caberne. Što se količinski uroda tiče rezultati su porazni, ali dobrih vina, vrhunskih će biti, jer je skromniji urod dao iznimnu kvalitetu grožđa.
-Ove bačve i za nas laike zamašna su investicija, znači li ova investicija da vino ipak ide, unatoč kupovnoj moći, navikama…?
-Ja sam čuo od starih ljudi – kada vam ne ide onda sadite lozu! Investirate, baš onda kad ima problema, a prepolovljeni urod je svako problem. Naš partner MCI iz Širokog Brijega u BiH dosta dobro prodaje, stabilizirali smo se i na tržištima izvan BiH, dobili smo značajna priznanja za kvalitetu vina na sajmu u Londonu, očekujemo dalji rast.
-Daju li nagrade poticaj na tržištu?
-Daju, ali to je dugoročan posao. Imali smo prezentacije u Dubrovniku, nedavno u Zagrebu, ima rezultata, već se to osjeti, ljudi cijene nešto što je procijenjeno kao najbolje. Ljudi cijene kvalitetu, trebate biti strpljivi i uporni.
-Nedavno na festivalu domaćih vina i hrane u Tuzli, manifestaciju otvara kušanje pjenušca domano,
iz vaših podruma, je li to ono što se željeli kada ste se prvi u BiH upustili u proizvodnju pjenušca (šampanjca)?
-Jest, to je to. Ja sam želio kada sam uradio prve boce pjenušca, da svaka svečana prigoda u BiH započinje našim pjenušcem. Ide to, ali kažem u vinarstvu i vinogradarstvu, za sve treba vremena.
Od Ivana Zadre, inače agronoma sa dugogodišnjim iskustvom, doznali smo da u vinariji „Vina Zadro“ imaju ambiciozna planove za budućnost. U planu je podizanje vinograda od čak 100 hektara. U tom pogledu već se čine i prvi koraci, međutim za tu zamašnu investiciju treba vremena. Da Hercegovini nedostaje grožđa, u prvom redu autohtonih sorti – blatine i žilavke, dobro se vidjelo ove godine. Iako je najveća čapljinska vinarija imala u planu zbog smanjenih prinosa u vlastitim vinogradima, otkupiti i veće količine po standardnoj cijeni od 1,5 KM, grožđa na tržištu jednostavno nije bilo. Pošto u vinogradarstvu u prosjeku, urod podbaci svake druge godine, nema druge nego lozu saditi.

{gallery}2017/galerija/Bacve{/gallery}