Dan planeta Zemlje 22. travanj, obilježava se u više od 150 zemalja svijeta s ciljem da svjetska populacija postane svjesna svoje odgovornosti prema planetu na kojem živi. Na prijedlog bolivijske vlade 2009. godine, Generalna skupština Ujedinjenih naroda je 22. travanj proglasila „Međunarodnim danom majke Zemlje”. Inače, Dan planeta Zemlje ustanovljen je 1970. godine u SAD-u, a širom svijeta se obilježava od 1992. godine.

   Međutim, u zabludi smo ako mislimo da je dan posvećen Zemlji, utemeljen bukvalno zbog našeg planeta i njegove zaštite. Ne, tom simboličnom gestom želi se pomoći čovjeku, da ponovo uspostavi kontakt s prirodom, da se probude svijest, odgovornost, osjećaj prema svim bićima. Znanstvenici već poodavno tvrde da ukoliko se ljudi ne posvete očuvanju okoliša, planeta Zemlja će ubrzo postati nepristupačna za život. Najveći ekološki problemi kao što su globalno zagrijavanje, otvaranje ozonskih omotača i sve veće zagađenje zraka, te efekt staklenika, rezultira povećanjem globalne prosječne temperature planete Zemlje, što utječe na podizanje razine mora, topljenje ledenjaka i potapanje dijela kopna…

   Umjesto zaključka može se reći da planet ne treba štititi radi njega samog, slučaj s pandemijom korona virusom koji je uz ostalo prouzročio smanjenje zagađenosti zraka, pokazuje da Zemlja može preživjeti bez čovjeka, samo može li čovjek Zemlje?

   Dakle, sve ono što radimo, uništavamo, siječemo, bacamo, palimo, trujemo, ubijamo…, protiv je nas samih i generacija koje dolaze. Uz brojne požare tijekom skoro cijele godine svjedočimo i nepotrebnoj sječi drveća, koja u vizijama pojedinaca vremenom postaju smetnja, pri tome ne pomišljaju da se eventualne smetnje koje izazivaju mogu eliminirati potkresavanjem, kao drveće u gradskim drvoredima i slično.

D. Musa

Poruka Crvenog Oblaka

Tek kad posiječe i posljednje drvo,

uhvati posljednju ribu

i zamuti posljednju rijeku,

bijeli čovjek će shvatiti

da ne može jesti novac.

Crveni Oblak (Makhpiya-Luta), indijanski poglavica

{gallery}2020/ekostabla{/gallery}