Unatoč zabranama i uvođenju rigoroznijih mjera unutar Hercegovačko-neretvanske županije, duh Velikog petaka se ipak osjetio na veletržnici u Tasovčićima. To se u prvom redu vidjelo u potražnji za ribom, jajima i sirom. Kao posebnu zanimljivost ističemo podatak da je i grdosija od šarana teškog 14 kilograma, našla kupca. Jegulje nije bilo, a uzgajivači ribe kažu, teško će je u dogledno vrijeme i biti. Cijene su bile uobičajene – somići su se nudili za 6 KM, pastrva je bila 9 KM, šaran 10 KM, dok su se fileti nudili po 15 KM za kilogram. Domaća jaja su također, imala uobičajenu cijenu od 0,20 do 0,30 KM. Prodavačica iz Šuškova Naselja kazala je da su se brzo rasprodala. „Mušterije mi govore – što nisam ponijela još, kako ću kad koke ujednačeno nose, pa se ni za ovakve prilike ne može povećavati ponuda”. Mjere protiv pandemije kononavirusa ponudu sira svele su s četiri na dva štanda. Poput ribe i jaja, i sir je imao uobičajenu cijenu od 5 KM za koliko se nudio mladi, pa do 18 maraka ovčji iz Podveležja i miješani ovčji/kravlji iz mješine, s Morina. Kajmak se cijenio od 16 do 18, a maslo od 14 do 16 KM za kilogram. Ražovo brašno bilo je 1,5 KM. Prodavač planinskih krumpira iz Nevesinja, je istakao da je za dva, tri sata rasprodao sve što je potjerao i to po cijeni od 1,2 KM.
Poslije dugo vremena nije bilo niti jednog kamiona s drvima, što je vjerojatno, posljedica nerazumijevanja oko mjere zabrane kretanja unutar H-N županije, ali je zato bilo vreća sa stajskim gnojivom, koje se već godinama cijene 4 KM. Mada raznovrsna, ponuda presadnica bila je manja nego prethodnih tjedana. Cijene uobičajene – zelena salata, peršin i celer bili su po 0,10 KM komad, raštika i blitva 0,20 KM, različiti kupusi 0,25 KM, rajčice i paprike 0,30, patlidžani 0,40, a bosiljak i jagode po 0,50 KM komad.
Unutar veletržnice dočekalo nas je iznenađenje u vidu prvih mladih krumpira iz Ljubuškog kraja, koje je prodavao Hilmo Krehić iz Radišića. Cijena je bila 2 do 2,3 KM. Prošlogodišnji krumpiri uglavnom iz Gradiške i banjalučke regije, nude se po 0,90 KM za kilogram. Cijenu je zadržala i raštika 2 do 2,5 KM, te mrkva 1,2 do 1,4 KM. U manjem padu su cijene mladog kupusa koji je sada 0,90 KM, dok je zimski kupus 0,30 KM. Cijena zelene salate je pala na 0,50 do 0,70 KM. Niže su i cijene peršina i celera koji se nude 3 KM za kilogram, dok je isključivo uvozni crveni luk od 1,0 KM austrijski pa do 1,5 KM egipatski. Stigao je mladi bijeli luk iz Egipta i Albanije, a cijeni se 8 KM za kilogram. Isto tako porasle su i to značajnije, cijene nekoliko artikala, pa se tako blitva cijeni 1 do 1,3 KM, dok je špinat od 1,6 do čak 2,0 KM. Skuplja je i prasa od 1 KM debele, pa do 1,6 KM tanke stabljike, dok je cijena cikle skočila na 1,5 KM za kilogram.
Voće, s prošlotjednih 5 do 7 KM, cijena domaćih jagoda pala je na 4 do 5 KM. Koliko smo uočili, jagode su bile i jedino domaće voće. Isključivo uvozne jabuke bile su 1,3 do 2,0 KM, a kruške 2,6 KM za kilogram. Limun je skup i na veliko 3,7 do 4,0 KM. Jasno, uvozne rajčice cijenile su se 2,5 KM za kilogram. Na kraju ističemo da ovo definitivno nije sezona kuka, zasluga za to pripada i pandemiji koronavirusa, jer su izostali tradicionalni kupci ne samo iz okolnih dijelova Hercegovine nego i iz Dalmacije, trenutačno se cijene 1 do 1,2 KM, ali tražnja je mala.
D. Musa
{gallery}2020/pijac{/gallery}
Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:
Članak 14 – Autorska prava
Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.
Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.
Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.
Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!