Unatoč temperaturama koje su čak i na čapljinskom području oko ništice, na Dubravama su već danima, odnosno jutrima od + 1 do – 3 Celzijeva stupnja, ponuda na veletržnici u Tasovčićima poprima proljetni izgled. Očito je, da su velike napore tijekom zime i u proteklom dijelu proljeća, uložili proizvođači u grijanje plastenika i njegovanje jagoda, krastavaca i mladih krumpira.

   Prvi domaći ovogodišnji krumpiri jasno iz plastenika, u petak 16-og travnja, cijenili su se od 1,8 do 2,1 KM. „Za sada su skromni ponuda, a i tražnja” uvjeravaju nas stalni prodavači Hilmo Krehić iz Radišića kod Ljubuškog i Grgo Matić iz Višića. U odnosu na prošlu godinu prvi krumpiri su na veletržnicu stigli koji dan kasnije, ali u odnosu na vremenske (ne)prilike ništa značajno. Još veće iznenađenje su prvi krastavci koje je dopremio proizvođač iz Gabela Polja, kod Čapljine, ponuda je također skromna, a cijena od 1,8 do 2,2 KM. Domaćih jagoda ima već od konca ožujka, startale su s cijenom od 8 KM, a trenutačno su 6 do 7 KM za kilogram.

   Od ostalih proizvoda koji se nude na veletržnici u Tasovčićima, vrijedi izdvojiti bijeli luk, mladi albanski je 5 do 7 KM, dok se jari „saransak” s Hrguda kod Stoca upleten u vijence, cijeni se čak 15 KM za kilogram! Cijena raštike je u padu s 3 do 6 KM, pala je na 2 do 4 KM za kilogram. Na cijeni je zelena salata 1,3 do 2,0 KM. Zimski krumpiri su od 0,3 do 0,7 KM, a kupus 0,5 do 0,6 KM, dok se mladi domaći i uvozni albanski kupus cijene od 1,0 do 1,5 KM.

   Uz raštiku i mladi kupus jeftiniji su špinat 1,2 do 1,6 KM, te peršin i celer čiji se list cijeni kao i korijen, od 3 do 4 KM. Uz porast cijene domaćeg bijelog luka skuplji su karfiol 2,3 do čak 3,0 KM, zatim kelja 1,0 do 1,7 KM, blitva 1 do 1,2 KM, te crveni luk čija cijena po prvi pita ove sezone dostiže marku za kilogram, cijeni se od 0,7 do 1,0 KM. Ostalo povrće zadržalo je cijene, uvozna srbijanska mrkva je 1,0 do 1,2 KM, mlada domaće je 1,5 do 1,7 KM, cikla je 0,7 do 1,0 KM prasa od 1,5 debele pa do 3,0 KM tanke stabljike, grah je od 4 KM kanadski pa do 6 KM šareni domaći. Cijena kuka je zadržala približnu razinu, ovotjedna je 1,2 do 1,5 KM, odnosno 6 do 9 KM za kilogram.

   Od domaćeg voća osim jagoda, prodavači voća iz Gradačca i Gračanice nude manje količine jabuka po cijeni od oko 1,0 KM, dok uvozne dostižu 1,6 KM. Jezgra oraha je 15 do 17 KM i to bi bilo sve od domaćeg voća. Od uvoznog ističemo da je limun od 1,6 do 1,7 KM, a naranče su od 1,5 do 2,0 KM. Podsjećamo, u barometru cijena navedene su istaknute cijene, a pošto se roba proda znaju samo proizvođači – prodavači i jasno kupci.

   Ispred veletržnice obilje svega i svačega. Pastrva iz uzgoja je standardnih 9 KM za kilogram, šaran je 10 KM, trilja i mol su po 12 KM, fileti pastrve su 18 KM, dok se somići cijene 6 KM kilogram. Domaća jaja se cijene od 0,20 do 0,35 KM. Mlade koke su bile 11 KM, a pijetlovi od 15 do 25 KM. Bilo je i kunića čija je cijena od 5 pa do 25 KM. Obol pazarnom petku na Veletržnici u ovom dijelu godine, daju prodavači presadnica povrća i cvijeća. Ponuda je odlična cijena standardna već pet godina. Presadnice peršina, zelene salate i kukuruza su po 0,10 KM, raštike ima već po 0,15 KM komad, dok su kupus i druge kupusnjače od 0,20 do 0,25 KM. Tikvice, krastavci i jagode cijene se pola marke, dok presadnica lubenica i bostana još nema u ponudi.

   Od bogate ponude na prilazu veletržnici izdvajamo presadnice cvijeća čija se cijena kreće od 0,30 do 3,0 KM. Cvijeća ima i u saksijama, a cijena varira zavisno od vrste. Kočići za povrće su 0,50 KM komad. Obilna je ponuda stajskog gnojiva uglavnom u vrećama koje se zavisno od kupljene količine cijene od 4 do 5 KM. Kao i obično među najzadovoljnijima su prodavači sira. Cijeneći po tražnji i prodaji ovce i krave se isplati čuvati. Cijene sira su se kretale od 4 KM mladi iz Podveležja, pa do 22 dvogodišnji livanjski u kolutovima. Miješani ovčji kravlji sir je 12 do 14 KM, kajmak iz kace je 18, iz mijeha 20 KM, dok je maslo 16 KM za kilogram. Na kraju ističemo da su prvi ovogodišnji čvarci 15 KM itd.

Tekst i foto: Dušan Musa 

Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 – Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

{gallery}2021/4/pijaca1604{/gallery}