Unatoč kišama i zimi u pogonima Poljoprivredne zadruge „Sunce“ u Nerezima pokraj Čapljine, živo je već nepunih mjesec dana. Za ovdašnje rasadničarska sezona je počela u drugoj polovici studenog.

   „Narudžbe uglavnom kupusa i zelene salate koju sijemo tijekom cijele godine, počele su nešto ranije nego u proteklih dvadesetak godina. Što je razlog ne bih znao točno reći. Možda je to zasluga toplog vremena sve doskora vladale su južine, a moguće i visoka cijena kupusa, kojeg trenutno nema dovoljno na domaćem tržištu pa se uvozi. Uglavnom, ljudi su nas iznenadili, ali nisu zatekli“, konstatira agronom Dragan Dadić, direktor Poljoprivredne zadruge „Sunce“.

   Kako je konac prve dekade prosinca uobičajeno vrijeme za sjetvu povrtlarskih kultura, ne samo glavatog kupusa nego i ostalih kupusnjača, uključujući i raštiku, te rajčica i paprika za grijane plastenike, unatoč zahlađenju sezona je počela u pravom smislu riječi. Međutim, što će se i koliko sijati, odnosno saditi, drugo je pitanje. Razlog tomu je enorman skok cijena repromaterijala u prvom redu umjetnih gnojiva, poljoprivrednici ističu da je cijena dušičnih gnojiva kako kažu skočila i do 300 posto! Oni koji žive isključivo od poljoprivrede nemaju izbora, sadit će prije svega manje zahtjevne kulture, odnosno kulture koje traže manja ulaganja, poput već spomenutog kupusa, dok će ostali okretati svaku marku.

   Moguće je da će povrtlari kojima je poljoprivreda dopunsko zanimanje, dopuna kućnim proračunima, smanjiti proizvodnju ili čak odustati. Pouzdani zaključci o tome znat će se u narednih mjesec dana kada završava glavnina sjetvene sezone, osim lubenice i bostana. Dakle, povrtlari su poranili sa sjetvom kupusa, dok je ostalo nezahvalno prognozirati. Jedno je sigurno vrijeme jeftinog domaćeg povrća, naravno i voća s cijenama ispod marku za kilogram je prošlost. Poskupljenja u odnosu na prošlu, a posebice prethodne godine su prošlost.

   Za kraj još jedna činjenica koja iritira poljoprivrednike doline Neretve su reakcije savjetodavnih službi iz kojih stižu uobičajeni savjeti o zaštiti, gnojidbi i slično. Umjesto takvog „popovanja“ njima su kažu, potrebi savjeti kako jeftinije nabaviti skupi repromaterijal materijal ili mu pronaći neku alternativu, jer biljke valja i prehranjivati i štititi od bolesti i nametnika.

{gallery}2021/12/presad{/gallery}

Tekst i foto: D. Musa