Učestale kiše razrijedile su broj prodavača i kupaca na veletržnici u Tasovčićima. Istina ponuda je bila iznad uobičajene, ali je opće ozračje pomutila kiša, koja je nakon uvoda u četvrtak rano izjutra, poslije kraćeg prekida, nastavila padati. Kiši su odolijevali prodavači drva i stajskog gnojiva ispred veletržnice, te stalni prodavači unutar veletržnice.

   U takvoj situacija registrirali smo skromna pomicanja cijena povrća, dok kod voća nije bilo promjena u odnosu na predbožićni četvrtak. Tri pojeftinjenja registrirali smo kod povrća kao i dva manja poskupljenja. Jeftiniji su bili karfiol čija se cijena prepolovila pa se uoči Nove godine cijenio samo od 0,6 do 0,8 KM, jeftiniji je i kelj 0,8 do 1,0 KM, te raštika čija je cijena 1,5 do 2,0. Nešto skuplji su može se reći očekivano – zbog raskvašenog zemljišta, blitva 1,2 do 1,6 KM, te špinat 1,2 do 1,6 KM.

   Ostalo povrće zadržalo je cijene, kupus je i dalje od 0,35 do 0,50 KM, krumpiri su od 0,40 do 0,70 KM, ima i uvoznih iz Njemačke koji se cijene 0,60 KM za kilogram. Niža od marku i dalje je cijena crvenog luka 0,60 do 0,80 KM. Mrkva i cikla cijene se od 0,8 do 1,0 KM, tikve za juhu su 0,5 do 1,0 KM, prasa je bila od 1,5 KM debele pa do 3 KM tanke stabljike, tzv. studenačka. Brokula se cijenila od 1,5 do 2 KM, kupus pupčar prokulice, bile su od 1,5 do 1,8 KM, dok je zelena salata bila od marku kristalka, pa do 1,7 KM puterica. Kilogram lista celera cijenio se od 3 do 4 KM za kilogram, dok se list peršina bio 4 do 5 KM. Mladi luk tzv. pera, nudio se po cijeni od 2 do 3 KM, Grah u zrnu se tržio od 4 KM kanadski a 5 do 7 KM bio je domaći. Kao i obično, najskuplji je bio bijeli luk čija je cijena od 5 KM refuza, pa do 10 KM vijenci, naravno za kilogram.

   Kao i uoči blagdana Božića prodavači jabuka iz Bosne rano izjutra su zatvorili boksove, međutim i bez njih ponuda kraljice voća je bila solidna, a cijena se kretala od 0,90 KM domaće pa do 1,4 KM uvozne. Isključivo uvozne kruške bile su od 1,7 do 2,5 KM, dok su se domaće suhe smokve cijenile od 3 do 6 KM, dalmatinskih su bile 10 KM. Prodavači smokava ističu da je tražnja ove godine skromna. Od domaćeg voća bilo je još oraha u ljusci koji su bili 5 KM, dok se jezgra domaćih oraha cijenila 15 do 17 KM za kilogram. Izgleda zadnje zalihe domaćeg kivija bile su od 1,2 do 1,5 KM, a ljuti šipci 1,0 do 1,2 KM. Uvozne ruske sveže šljive, bile su 2 KM za kilogram. Voće iz Neretve – mandarine ne baš zavidne kvalitete što je zbog obilnih kiša i razumljivo, bile su od 1,0 do 1,3 KM, izvrsni limun je bio 3,0 do 3,5 KM, neretvanske naranče tržile su se od 1,5 do 2,0 KM, dok su klementine bile od 1,5 do 1,8 KM. Kad je riječ o voću iz Neretve, prodavale su se uglavnom ranije dopremljene količine, dok će se iza Nove godine sigurno formirati nove cijene.

   Ispred veletržnice najobilnija je bila ponuda drva, cijene standardne od 80 KM oblovina pa do 90 KM cijepana za prostorni metar, vreća drva bila je 5 KM, a stajskog gnojiva 5 do 6 KM. Domaća jaja bila su od 0,20 d 0,30 KM, dok se odrasla perad cijenila od 10 KM koke nosilje, pa do 25 KM odrasli pijetlovi. Bilo je i kunića koji su se cijenili od 20 do 25 KM, komad. Bez obzira što je dio proizvođača mliječnih proizvoda izostao – sir se opet nudi na tri štanda. Cijena se kretala od 4 KM mladi iz Podveležja, pa do 20 KM suhi ovčji. Bilo je i kajmaka čija je cijena bila 16 KM. Izostali su prodavači ribe iz uzgoja, ali je zato bilo ribe iz Jablaničkog jezera pod cijeni 5 do 7 KM za kilogram itd.

Tekst i foto: Dušan Musa

Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 – Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

{gallery}2020/201231pijaca{/gallery}