U odnosu na prvi vikend u kolovozu, na veletržnici u Tasovčićima došlo je do pada cijena dobrog dijela povrtlarskih kultura, međutim i te su cijene za čapljinski kraj najvažnijih kultura, ipak od 30 do 50 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Krenimo redom trenutačna cijena rajčica je od 0,80 do 1,5 KM, domaće sjeme, u isto vrijeme lani su bile od 0,60 do 1 KM. Slično je i kod paprika koje su 0,70 do do 1 KM, lani početkom kolovoza bile su 0,60 do 0,70, krastavci se cijene 0,90 do 1,2 KM lani su bili 0,60 do 0,70 KM. Još je veća razlika kod mahuna trenutačna cijena je 3,5 do 4,5 KM, a prošlogodišnja je bila 1,5 do 2 KM, čak su i krumpiri nešto skuplji 0,50 do 0,70 KM, nego lani u ovo doba kada su se cijenili 0,50 do 0,60 KM itd.

   Uglavnom, od prošlog barometra cijena s veletržnice u Tasovčićima jeftinije su dakle, rajčice, krastavci, paprike, zatim crveni luk čija je nova cijena 0,80 do 1 KM, patlidžani 0,60 do 0,70 KM, kao i tikvice 0,50 do 0,60 KM. Uz krumpire nešto skuplji je i kupus 0,40 do 0,55 KM, te bijeli luk koji se cijeni od 3 KM refuza pa do 5 KM vijenci. Ostalo povrće zadržalo je cijene, kelj je i dalje 0,60 do 0,90 KM, raštika i zelena salata 1,5 do 2 KM, list peršina i celera 2 do 3 KM, mrkva 0,90 do 1 KM, cikla 0,90 do 1,10 KM, kao i prasa koja u manjim količinama stiže iz srednje Bosne, a cijeni se 3 KM za kilogram. Paprike roge su 1,6 do 1,8, a krastavci sorte sunčani potok 1,4 KM za kilogram. Novina u ponudi je mladi špinat čija je cijena oko 2,5 KM.

   Kod voća više je poskupljenja nego pojeftinjenja, ali u prvom redu zahvaljujući uvoznim srbijanskim breskvama i nektarinama, pa se tako breskve cijene od 0,80 do 1,6 KM, a nektarine 1 do 1,7 KM, a skuplje su i šljive 0,80 do 1,2 KM. Nešto jeftiniji je jednino bostan 0,40 do 0,50 KM. Pravi hit na veletržnici su smokve tenice, čija je cijena od 7 do 9 KM. Ostalo voće zadržalo je cijene pa su tako jabuke od 0,70 do 1,2 KM sorta ajdared, a kruške od 0,80 do 1,6 KM za kilogram. Lubenice se cijene 0d 0,35 do 0,40 KM, dok je veliki raspon cijene stolnog grožđa od 0,80 crno, pa do 1,9 KM bijelo. Kupine su i dalje 4 do 5 KM, malina 6 KM, borovnice 8 do 10 KM. Kukuruz šećerac cijeni se od 0,30 do 0,50 KM komad, zavisno od veličine klipa. Sve navedene cijene su na veliko.

   Ispred veletržnice na oko posve nelogično pri temperaturama od skoro četrdesetak stupnjeva Celzijevih, najbogatija je ponuda drva koja su se prodavala na čak 12 kamiona, cijena je prošlogodišnja 80 do 85 KM oblovina, a 90 do 95 KM cijepana. Prodavači sira zadovoljno su trljali ruke ističući da je na pojačanu tražnju utjecala i isplata mirovima. Mliječni proizvodi nudili su se na tri štanda, a cijene suhog ovčjeg sira bile su standardne 15 KM iz Podveležja, 18 s Morina, a 20 sa Zelengore. Mladi ovčji sir cijenio se 4 do 6 KM, dok je miješani ovčji kravlji bio 10 do 12 KM. Kajmak je bio 14 do 16, a maslo 12 do 14 KM itd. Riba se nudila na četiri štanda, a cijena se kretala 2 do 3 marke riječna – babuške i peškelji. Riba iz uzgoja imala je standardne cijene pastrva je bila 9, a šaran 11 KM, fileti soma cijenili su se 18 KM, morska riba – lubin i orada, bila je po 15 KM, somića i jegulje nije bilo. I dalje se na jednom štandu, nude presadnice povrća, a prevladavaju kupusnjače koje se cijene od 0,20 raštika, pa do 0,25 različite vrste kupusa. U ponudi su po cijeni od 0,20 do 0,30 KM, bila domaća jaja, zatim odrasli pilići po cijeni od 5 KM, te koke i pijetlovi po cijeni od 10 do 15 KM. Uz navedeno u ponudi su bila alatke kovača iz Vareša, te razna druga roba.

{gallery}2019/pijacakolovoz{/gallery}

Tekst i foto: D. Musa

   Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 – Autorska prava

   Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

   Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

   Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!