Josip Vekić: Nemamo ništa osim Hutovog blata i ptica

Promatranje ptica jedna je od najbrže rastućih grana turizma. Atraktivnost ove turističke ponude je činjenici da su ptice najaktivnije u vrijeme turističkog zatišju u proljeće, jesen i zimu. Bosna i Hercegovina od jadranske obale preko planinskog lanca sjevera Hercegovine i juga Bosne, pa do Posavine u raznolikosti ptičjih vrsta ima veliki potencijal. Posebno mjesto u toj raznolikosti pripada Hutovom blatu koje je ove godine u žižu javnosti dospjelo zahvaljujući prvom bosanskohercegovačkom kampu za prstenovanje ptica, te kampu mađarskih prstenovača. Tijekom ta dva kampa prstenovano je oko 3.500 ptica. Što više iskusni mađarski prstenovači bili su oduševljeni ambijentom Hutovog blata. Potvrđuje to Josip Vekić, voditelj Službe zaštite Parka prirode Hutovog blata:
„Bili su u pedesetak zemalja svijeta i prstenovali ptice, a za jedne vožnje jezerima Hutovog blata kada smo izišli na gornje Deransko jezero, rekli su da u životu nisu vidjeli bolje mjesto za ptice. To je da znamo gdje se nalazimo i što imamo od renomiranih ljudi, stručnjaka, koji idu promatrati ptice u Afriku, Sjevernu i Srednju Ameriku, Aziju…, praktično su obišli cijeli svijet“, kaže ing. Vekić, te na upit – mogu li informacije o ornitološkoj raznolikosti Hutovog blata biti poticaj unapređenju turističke ponude promatranja ptica.
„Mogu, za sada promatrači ptica (eng. birdwatching; birding „ptičarenje“ op. a.) kod nas dolaze povremeno, međutim njihov broj bi se mogao povećati. Engleza promatrača ptica, ima oko dva milijuna, šesto tisuća Nijemaca…, u Europi sigurno ima pet milijuna promatrača ptica, pa Amerikanci… Nemamo velikih iskustava s tim vidom turizma, ali mislim da možemo puno više. Nacionalni parkovi u Turskoj zarađuju milijune maraka od gledanja ptica, a mi smo još na početku. Nemamo educirane radne snage za taj vid turizma…“
-Moglo bi se reći – nemamo ništa osim prirode?
-Ma, nemamo ništa osim ptica i Hutovog blata. Nemamo nijednog specijaliziranog vodiča za promatrače ptica u BiH. To bi trebao biti dobar poznavatelj ptica, znati par jezika, jer promatrači ptica su specifična turistička klijentela, oni traže sugovornika. Ako vi ne možete prepoznati pjev ptice tamo negdje u šumi, ako ne znate tu vrstu, niste njegov sugovornik, neće platiti puni aranžman. Imate dobih ljudi, nema problema oni shvaćaju sve, ali na tržištu smo. Ako nema uslugu koju traži, neće platiti punu cijenu, stvara se nezadovoljstvo…“, kaže ing. Vekić, te razlaže:
„Promatrači ptica uglavnom su starija engleska ili njemačka gospoda, koja je otplatila stanove, otišli u mirovinu, nemaju dugova, iz hobija hodaju, uživaju u gledanju i slušanju ptica. Imaju doslovno spisak vrsta koje primjerice, hoće vidjeti. Ukoliko ne vide, nisu zadovoljni, a ptice su ptice, mogu one jedno vrijeme biti ne nekom lokalitetu, pa otići. Ako vi naglasite neke vrste u ponudi, oni ih hoće vidjeti, ako ih ne vide onda su nezadovoljni. Za tu vrstu turizma treba se dobro pripremiti“.
U svakom slučaju promatranje ptica je veliki turistički potencijal lokaliteta kao što je Hutovo blata, odnosno Čapljina, ali još uvijek neiskorišten. Za razliku od BiH, susjedna Hrvatska je u pogledu turističke ponude promatranja ptica, poodmakla. Formirano je više centara za promatranja ptica svjetlo dana ugledali su i specifični priručnici i vodiči za taj vid turizma… Umjesto zaključka, može se reći – ako već nismo prvi, valja nam slijediti druge.
D. Musa

{gallery}2019/191214ptice{/gallery}