Što od ljetnih žega, što od vatre, u zadnjih mjesec, dva Hercegovina i doslovce gori. Smjenjuju se toplotni valovi, a u dolini Neretve na njihovoj razmeđi nema kiše. Praktično od polovice petog mjeseca traje beskišno razdoblje. S pitanjem – kako se to odražava na poljoprivredu i je li takav vremenski ugođaj proizveo nove štetnike, počeli smo razgovor s mr. Aidom Kohnić, agronomkinjom praktičarkom, iz čapljinske tvrtke „Dušica“:
„Ne trebaju nam novi štetnici kada imamo stare s kojima se godinama borimo s manjim ili većim uspjehom, ali ovo što nam se sada događa, ovo je već viša sila. Ovo je jedna dugotrajna iscrpljujuća elementarna nepogoda – suša, udružena s visokim i previsokim temperaturama u hladu do 42 Celzijeva stupnja, što ima za posljedicu – propadanje usjeva. Nije samo suša, naš tradicionalni zvizdan ili čelopek, problem nego su se zaredale i druge elementarne nepogode u vidu krupe na području Gruda i nešto prije Ljubinja, gdje je puno štete pričinjeno na poljoprivrednim kulturama. Efekt suše traje već četiri mjeseca“, kaže mr Kohnić, te razlaže:
„Prije suše u četvrtom mjesecu na čapljinskom području i šire imali smo bitku za plastenike, odnosno u njima zasađene kulture, zbog niskih temperatura koje su ponegdje išle i do – 8 stupnjeva. Tada su bili posađeni paradajz, paprike, krastavce, tikvice, vani smo imali posađen krumpir koji se trebao vaditi za dvadesetak dana, imali smo voće u cvijetu, imali smo jagode koje su bile u punom cvatu, sve je to pretrpjelo štete od 20 do 100 posto! U petom mjesecu bilo je nešto malo oborina, a onda se nakon petog mjeseca, nastavlja dugi period bez padalina, koje bi zadovoljile potrebe rasta i razvoja biljaka. Kada je kišna godina, narod obično kaže da je godina bolesna, ali ova je suša, koju možemo smatrati elementarnom nepogodom, biljke se suše unatoč zalijevanju.
-Moglo bi se sada reći da su se štetnici povukli u ilegalu, sad je dovoljna i suša?
-Da, sada je suša koja je zasjenila sve druge probleme, kao što su biljne bolesti – plamenjača, pepelnica, truleži… Međutim, ova godina je donijela povećano učešće štetnih organizama u vidu insekata – kukaca, a to su gusjenice gubara, smrdljivi martini, stjenice, lisne uši, grinje, pauci… Gusjenice su u svibnju i lipnju ogolile šume, a zatim i voće. Kada se dogodi golobrst biljka gubi svoju lisnu površinu, samim tim ne može imati fotosintezu, ne može opskrbljivati druge svoje biljne organe kao što su plodovi, listovi, prirast za iduću godinu. Dakle, štetnici iz šumarstva najprije su uništili svog primarnog domaćina – šumu, a to nam se događa treću godinu uzastopno. Gubar je ogolio trešnje, višnje, dunje, čak i orahe, što će se uvelike odraziti na prinose iduće godine. Prema tome, štete koje su se dogodile u ovoj godine, prenijet će se i na iduću“, zaključuje mr. Kohnić.
Može se reći da uz kasni mraz, gubare i dugotrajnu sušu drugi štetnici jugu Hercegovine, nisu ni trebali. Naravno, nisu ni oni izostali, međutim u drugi plan potisnula su ih tri navedena elementa. Sve skupa utječe na prinose u poljoprivredi koji će ove godine manje-više kod svih kultura osim donekle plasteničkih rajčica, biti u podbačaju. Rezultat takvog stanja je rast cijena povrća i voća. U proteklom dijelu tekućeg mjeseca na čapljinskoj veletržnici u Tasovčićima zabilježene su u prosjeku, rekordne cijene za kolovoz od njezinog otvaranja, prije 23 godine! Što više zbog visokih temperatura tijekom protekla dva mjeseca, manje se i sadilo, pa će se razdoblje viših cijena poljoprivrednik kultura, nastaviti sve do naredne berbe, odnosno svibnja iduće godine.
{gallery}2021/8/agrar{/gallery}
D. Musa