Što je donijela 2017. godina u turizmu Hercegovine, gospodarskoj grani koja se poslovično spominje kao nedovoljno iskorištena razvojna mogućnost? Opći je dojam da je turista bilo više nego ikada u poraću. Kako je već poodavno bjelodano jasno da su statistički podaci za tu oblast varljivi, procjenu i ocjenu u turističkoj 2017-oj godini potražili smo u Turističkom klasteru Hercegovina, koji na osnovu podataka svojih tridesetak članica, evidencija i posjeta sajmovima, dojam je, raspolaže najpouzdanijim podatcima.
„U najkraćem mogli bismo zaključiti da je iza nas najuspješnija sezona“, naglašava Stipe Primorac predsjednik Turističkog klastera i predsjednik Udruženja za turizam pri Gospodarskoj komori F. BiH, pa razlaže:
„Cijeli niz godina imali smo blagi rast, a za 2017., možemo reći da je to bio jedan osjetan porast. Prema našim pokazateljima broj noćenja u prvom redu stranih gostiju, povećan je 12 do 14 posto! Došlo je do promjena i u strukturi gostiju. Trendovi na tržištu se mijenjaju, Prema pokazateljima Turističkog klastera najbrojniji gosti na prostoru Hercegovine, lani su bili iz Poljske. Ono što se već zapaža zadnjih godina, to je znatan rast gostiju iz Azije, pritom mislim na Južnokorejance, te na drugom mjestu Japan, tako da su oni gosti na poziciji broj dva. Gosti iz Turske su na trećem mjestu, a godinama vodeći talijani su pali na četvrto.
Trendovi se dakle, mijenjaju. Službeni pokazatelji kojima raspolažemo, odnose se na deset mjeseci prošle godine, govore o 1,42 milijuna noćenja u cijeloj Federaciji, što još jednom potvrđuje više puta naglašenu tezu da je siva ekonomija u turizmu i dalje jaka, da se veliki broj gostiju ne prijavljuje, da inspekcijske, odnosno nadležne službe i dalje ne rade kako bi trebalo… Sveukupno zbog toga gubimo, jer se za neprijavljenog gosta ne plaća boravišna pristojba, što za sobom povlači domino efekt. Uz ostalo ne može se realno planirati ni razvoj u turizmu, jer je polazna osnova nepoznanica. Naš orijentir kao i svugdje u svijetu, treba biti povećanje broja gostiju i broja noćenja, a ne njihovo neprijavljivanje“, naglašava Primorac koji na konstataciju da se na skupovima o turizmu mogu čuti podatci da je stvarni broj noćenja, dva pa čak i tri puta veći, nastavlja:
„Apsolutno. Mi u Klasteru u to smo potpuno uvjereni, jer kad pogledamo u Federaciji su četiri velika turistička središta, Sarajevo kao glavni i najveći grad, a ostala tri su u Hercegovačko-neretvanskoj županiji – Mostar, Međugorje i Neum. Na osnovu upita, te informacija tijekom sezone iz samih tih turističkih središta, mi u Klasteru baratamo podacima od oko 1.000 000 turista u Međugorju, 700.000 u Mostaru, te 800.000 u Neumu. To se može zaključiti iz informacija mjerodavnih iz tih središta, a kad tome dodamo ostalo, onda dođemo do poznate – statistika je točan broj netočnih podataka. Uvjeren sam da imamo tri puta više gostiju nego što to statistika pokazuje“.
Predsjednik Primorac ističe da su upravo aktivnosti Turističko klastera Hercegovine koji okuplja članice od Kupresa do Trebinja, doprinijele rastu broja noćenja, a time i ublažavanju pada talijanskih turista koji se može pripisati kako posljedicama recesije u toj zemlji, ali i suzdržanog stajališta Vatikana u pogledu Međugorja. Tržišta koja je klaster svojim aktivnostima otvorio upravi su Poljska i Turska, pa neke egzotične zemlje poput Indije, iz kojih se i narednih godina može očekivati veći broj gostiju. U narednom razdoblju u planu je i nastup na sajmu u Moskvi, kako bi se i s tog područja pokušalo privući više turista. Jasno uz realne pokazatelje, poboljšanje turističke i prometne infrastrukture…, potrebna je dalja edukacija kadrova u turizmu i ugostiteljstvu, kako bi se privuklo što više gostiju. Ulaganja ima i to velikih, pa se tako u narednom razdoblju očekuje početak rada nekoliko značajnih objekata, kao što su bivši hotel „Ruža“ u Mostaru, zatim odmaralište bivšeg „Kompasa“ u Međugorju, pa rekonstruiranog hotela „Bigeste“ u Ljubuškom…
Tekst i foto: D. Musa
