Šteta ima i u povrtlarstvu. Od Josipa Jurkovića iz Šuškova Naselja koji se bavi proizvodnjom krumpira u plastenicima, doznali smo da su nasadi krumpira oštećeni bez obzira na agrifolije kojima je ovaj, kao i drugi proizvođači nastojao zaštititi biljke od niskih temperatura. U grijanim plastenicima šteta naravno nije bilo. Šteta nije bilo ni u nasadima s povrtlarskim kulturama karakterističnim za ovo razdoblje, kao što je zelena salata, te različite vrste ranih kupusa, čija je sadnja u djelovima čapljinske općine već počela.
Niske temperature donijele su specifične probleme proizvođačima presadnica povrća. U Poljoprivrednoj zadruzi “Sunce” u Nerezima ističu da je posve logično s padom temperatura povećana potrošnja energanata. To je jedna od posljedica polarnog zahlađenja koje je zahvatilo i jug Hercegovine, a ima i drugih specifičnih. Uz ostalo odlaže se isporuka sadnog materijala. S obzirom da uvjeti za rasađivanje nisu povoljni proizvođači koji su preuzeli sadnice odlažu njihovo preuzimanje za toplije, odnosno bolje dane i slično.
Sve skupa može se zaključiti da ovo zahlađenje ne bi trebalo ostaviti većeg traga na ukupnu poljoprivrednu proizvodnju, samo ako ne bude dugotrajno. Valja reći da je zahlađenje imalo i svojih pozitivnih strana. To se u prvom redu odnosi na uzorano zemljište koje će mraz usitniti, te djelom u zemlji uništiti štetnike. Dakle, na jednoj strani ipak manje štete, a na drugoj korisni učinci mraza pri kraju u cjelini tople zime.
