Stanje nesreće koje je zbog pandemije coronavirusa u Federaciji BiH, proglašeno 16. ožujka, rapidno se odrazilo na stanje prodaje voća i povrća unutar veletržnice u Tasovčićima. U petak oko deset sati izjutra, otvorena su bila samo tri štanda stalnih prodavača, a u tom trenutku radila su i samo dva boksa. Zatekli smo nekoliko proizvođača povrća koji su nudili mladi kupus, prasu i zelenu salatu. Zadnjeg prodavača jabuka, krušaka i drugog voća iz Bosne zatekli smo u trenutku kada je zatvarao štand. Ipak i u takvoj destimulativnoj situaciji jedna zanimljivost, pojavila se manja količina jagoda koje su se cijenile 8 do 10 KM.
Ponuda povrća bila je skromna, iako je coronavirus podigao cijenu krumpira koji se nude po cijeni od 0,95 KM do 1,0 KM. Krumpiri su domaći, uglavnom iz Gradiške, upakirani u vreće od po deset kilograma. Skuplji je još i crveni luk 2,0 do 2,2 KM, dok su cijene ostalih roba u padu. Mrkava je od samo 0,60 do 0,70 KM za kilogram. Zelena salata se cijeni od 0,60 do 0,90 KM, a zbog male tražnje prodaje se i po nižoj cijeni. Isto vrijedi i za blitvu koja se cijeni 0,70 do 0,90 KM, zatim špinat 0,70 do 1,10 KM, prasu koja je 1,0 do 1,2 KM. Peršin i celer su od 3 do 4 KM. Mladi kupus u glavicama je 1,0 do 1,2 KM, dok je stari kupus od 0,25 do 0,30 KM, mladi luk tzv. pera cijene se od 1,5 do 2,0 KM. Bilo je i domaćeg graha na prilazu veletržnici, koji se cijenio 5 KM za kilogram.
Ispred veletržnice i dalje je petkom živo, ali ne tako kao prošlih tjedana. U ponudi prevladavaju presadnice povrća. Nudile su se na čak sedam štandova, a cijena se kretala 0,10 KM zelena salata, peršin i celer, po 0,20 KM bili su blitva i raštika, dok su se po 0,25 KM cijenile presadnice kupusnjača, a po 0,30 KM bile su presadnice rajčica i paprika, te patlidžana, dok su se po 0,50 KM cijenile lubenice, tikvice i jagode. Ponuda je obilna cijene kao i prethodnih godina, a s obzirom na situaciju poželjno bi bilo da svi koji mogu, zasade bar osnovne kulture kupus i raštiku.
Broj prodavača ribe se prepolovio, a za razliku od prethodnih petaka u korizmi, ovoga puta prodavači su isticali vrlo slabu tražnju. Poslije dugo vremena bilo je jegulje koja se cijenila 40 KM za kilogram, dok su ostale vrste ribe imale uobičajenu cijenu – somići su bili po 6 KM, pastrva iz uzgoja 9, a šaran 10 do 11 KM, fileti su se cijenili 15 KM. Umjesto četiri, zadnjeg petka u ožujku, mliječne proizvode nudila su tri proizvođača, mladi sir se nudio po cijeni od 5 do 6 KM, kravlji obrani – tzv. torotan, bio je 8, masni 10 KM, a miješani ovčji kravlji, cijenio se od 10 do 12 KM. Najskuplji je bio ovčji livanjski sir u kolutovima, 20 KM za kilogram. Prodavačica peradi se pohvalila da tražnja raste, što znači da bi oko kuća u naseljima, uskoro moglo biti više peradi. Perad se cijenila od 8 KM mlade koke nosilje, pa do 25 KM pijetlovi. Vreća drva bila je 5 KM, a stajskog gnoja 4 KM. Štapovi za povrće tzv. kočići, bili su 0,40 do 0,70 KM komad itd. Dakle, ispred Veletržnice bar petkom, u doba koronavirusa, život teče smanjenim intenzitetom, dok je unutar ograde prodaja u padu, što zbog policijskog sata, što sloma turizma i svega ostalog što prati izvanredno stanje. Razlog je svima jasan – smanjen broj kupaca sa strane.
Iz uprave veletržnice doznali smo da je u noći s četvrtka na petak obavljena dezinfekcija cijele veletržnice. Sukladno potrebama u dogovoru s čapljinskom tvrtkom, ID-Eko, verificiranom za taj posao, dezinfekcija će se vršiti sustavno prema stručnim procjenama.
{gallery}2020/veletrznica_corona{/gallery}
D. Musa
Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:
Članak 14 – Autorska prava
Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.
Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.
Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.
Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!
