Stanje na veletržnici u Tasovčićima uoči Nove godine, slično kao uoči Božića, točnije 24. prosinca.

Glavnina događaja odvijala se na prilazu veletržnici, dok je unutar prostora veletržnice gdje se prodaju voće i povrće, bilo mirnije nego uoči Božića. Na prilazu veletržnici također ima nekih nijansi koje petak uoči Nove godine razlikuju od petka uoči Božića, a to je prije svega manja gužva oko štandova s ribom, te manja ponuda drva. Iako nije bilo gužve kao na Badnji dan, mora se naglasiti da je ponuda ribe bila raznovrsna. Uz ribu iz uzgoja bilo je i morske ribe pa su se tako mol i lignje cijenili po 10 KM za kilogram, dok je morski cipol bio 16 maraka. Pastrva iz uzgoja bila je 9, a šaran 10 do 11 maraka. Cijena fileta pastrve kretala se od 12 do 18 maraka, somići su bili 6, a glave šarana 2 do 3 marke komad. Jegulje kao i cijeli proteklu jesen, nismo primijetili u prodaji. Manja ponuda drva vjerojatno je posljedica činjenice da u Federaciji BiH predstoje tri neradna dana, pa su prodavači drva smanjili ponudu. Cijena drva kreće se od 85 KM oblovina pa do 105 KM cijepana, međutim drva se prodaju narodski kazano „pošto se dvojica dogovore”.

   Ponuda suhog domaćeg mesa bila je obilnija nego uoči Božića, bilo je zaista svega, od čvaraka i bijele slanine do pršuta, jarčevine i suhe bravetine. Krećemo s najjeftinijim u ponudi, a to su suhe svinjske uši i rep koji su se cijenili po 3 KM za kilogram, suhe svinjske noge nudile su se po 4 KM, bijela slanina bila je 10 KM, a šarena 15 do 16 KM. Suho ovčje meso cijenilo se od 20 do 26 KM plećka, dok je pršut koji se prodavao na komade bio 26 do 27 KM za kilogram.Najskuplja je bila jarčevina 28 KM za kilogram. Čvarci su se cijenili od 15 do 18 KM. Naravno, obilna je bila i ponuda mliječnih proizvoda, ali ipak skromnija nego na Badnji dan. Cijene su se kretale od 5 KM mladi sir, pa do 25 KM kajmak iz kace i žuto maslo. Od suhih sireva najjeftiniji je bio kravlji od obranog mlijeka tzv. torotan 8 KM, a najskuplji 20 KM za kilogram, bio je suhi ovčji sir s Morina i Zelengore, te livanjski u kolutovima. Domaća jaja bila su od 0,25 do 0,30 KM komad, koke nosilje 11 do 13 KM, a pijetlovi od 15 do 17 KM. Osim navedene bilo je i druge robe, ali je sve protjecalo u znaku navedenih artikala.

   Stalni prodavači povrća i voća u petak 31-og prosinca, izjutra, kako rekoše, bili su besposleni. Robe je bilo, a evo kako su se kretale cijene – krumpiri su bili standardnih 0,8 do 1,3 KM, kupus 0,8 do 1,0 KM, mladi kupus kojega začudo već ima, nudio se za 1,2 do 1,4 KM, cikla je bila 0,7 do 1,0 KM, kelj se cijenio od 0,9 do 1,2 KM, dok se mrkva tržila od 0,8 pa sve do 2,0 KM kolilo se cijenila uvozna srbijanska. Karfiol se cijenio od 1,8 do 2,2 KM uz slabu prođu, brokule su bile od 2,0 do 2,5 KM, a rijetke prokulice 2 do 2,2 KM kilogram, raštika je bila 3 do 4 KM, blitva i prasa od 2 do 3 KM, špinat od 3 KM s otvorenog, pa do 3,5 plastenički. Cijena lista peršina kretala se u rasponu od 4 do 5 KM, a celera od 3 do 4 KM. Cijena crvenog luka se stabilizirala na 1,5 do 2,0 KM, dok je bijeli luk i dalje od 5 do 10 KM. Bilo je i batata po cijeni od 2,5 do 3,5 KM. Zanimljivo, primijetili smo da se batat u pojedinim prodajnim lancima trži po cijeni od 8,9 KM za kilogram!

   Nije bilo prodavača iz Bosne, pa je ponuda domaćeg voća bila skromna. Nudile su se suhe smokve po cijeni od 4 do 6 KM, kivi 1,0 do 1,4 KM, bademi u ljusci po 6 KM, te jezgra oraha 18 do 20 KM za kilogram. Voće iz Neretve, mandarine su bile od 1,0 do 1,4 KM, grejp 1,6 do 2,0 KM, naranča 1,7 do 2,0 KM, te klementine čija je cijena bila oko 2 KM za kilogram. To bi bilo to poštovani pratitelji Barometra cijena za 2021-vu godinu, svima i proizvođačima i kupcima želimo sve najbolje u 2022-oj godini.

Tekst i foto: D. Musa

Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 – Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

{gallery}2021/12/3112pijaca{/gallery}