Skoro puno desetljeće uočljiv je zastoj u podizanju plantažnih nasada voća i vinove loze na jugu federalnog dijela Hercegovine. Potvrđuju to i podatci Federalnog agromediteranskog zavoda iz Mostara, prema čijoj inventarizaciji površine pod vinovom lozom, su zamrznute na 3.650 hektara, šipcima na oko 55 hektara, a smokvama na oko 26 hektara. Slično je i s nasadima jabuka, bresaka i nektarina. Osnovni razlog tomu je ukidanje poticaja za kapitalna ulaganja koji su bili dostigli primamljivih 10.000 KM po hektaru. To se negativno odrazilo ne samo na tu granu agrara nego i na s njom vezanu rasadničarsku proizvodnju. Dio rasadnika je ugašen, dok su neki poput rasadnika tvrtke „Dominant“ iz Gabela Polja, najvećeg u ovom djelu BiH, smanjili proizvodnju. Agronom Slavko Korda direktor ove tvrtke govoreći o toj temi kaže:

   „Sadnice naručuju samo veliki proizvođači, manjih gotovo da i nema. Naša proizvodnja se svela na jednu trećinu od onoga što smo nekada imali što se tiče loznih cijepova, a što se tiče voćnog sadnog materijala tu je još lošija situacija, pogotovu s jabukom. Hektar je jako skup za podići nasad jabuka, breskva i nektarina još se nešto i traže, Dubravska visoravan gdje ima tradicije, a ovo drugo jako malo. Vidimo naša polja koja su pusta, zarasla u ‘kapinu’, u korove u ne znam i ja što sve, doduše našu političku elitu to izgleda, uopće ne zanima. To je osnovni problem koji bi se mogao riješiti, ali oni to ne vide“, konstatira direktor Korda, pa dodaje:

   „Na ovakvu politiku nećemo uspjeti zadržati ni sadašnju proizvodnju. Ljudi nemaju dovoljno novca, nemaju interesa za ulaganja. Naša tvrtka posluje uredno svih ovih godina, ali ono što smo nabavili oprema i strojeva za obradu i zaštitu, sve je to iz tih ranijih godina. Radimo sa strojevima koji su stari deset i više godina što je i ekološki neprihvatljivo, a ni financijski.

   -Federalni poticaji su za ovu godinu povećani za 18 milijuna KM, mogu li oni biti neka slamka spasa?

   -Sve je to kap u moru. Mora se zauzeti jedna prava politika koja bi stimulirala stvarne proizvođače koji će saditi i raditi. Takvima treba pomoći, ali i pratiti nekoliko godina da ne povuku poticaje, a onda nasade prepuste korovu. Potrebna je jedna dugoročna politika koja bi relativno brzo dala rezultate.

   Jedina iznimka od negativnog trenda s nasadima na jugu Hercegovine, su masline. U proteklom desetljeću površine pod tom kulturom, su rasle. Jedan od razloga za to je u činjenici da se u maslinarstvo investira iz drugih oblasti, a ne iz poljoprivrede. Uglavnom, za kapitalna ulaganja na jugu Hercegovine mandati federalnih ministara poljoprivrede – Jerke Ivankovića Lijanovića i Šemsudina Dedića izgubljeno su vrijeme. Mada je svima i prije ukidanja poticaja za kapitalna ulaganja, bilo jasno da bez njih nema razvoja, a time ni povećanja proizvodnje, rasta zaposlenosti i slično.

Tekst i foto: D. Musa

                                      Lozni cijepovi 1,8 do 2,0 KM plus PDV-e

   S obzirom na malu tražnju cijene sadnog materijala voća i vinove loze već godinama su stabilne, pa se tako lozni cijepovi certificiranih domaćih proizvođača, cijene od 1,8 do 2,0 KM plus PDV-e. Sadnice bresaka, nektarina, jabuka, trešanja, šljiva, krušaka… su 4 do 7 KM, oraha i badema 5 do 10 KM, agrumi – mandarine, grejp… su oko 10 KM. Sadnice maslina su dva pa i tri puta kod certificiranih proizvođača, su 10 – 15 KM, dva su do tri puta jeftinije od uvoznih, a najskuplji su kalemljeni orasi 20 do 25 KM itd. (dmu)

{gallery}2020/presadnice{/gallery}