Shodno narodnoj – bolje da izumre selo nego običaji, moglo bi se zaključiti po slici s prilaza čapljinskoj veletržnici u Tasovčićima. Božićna drvca, odnosno novogodišnje jelke, pšenica u posudama, cvjetni aranžmani nude se po reklo bi se pristupačnim cijenama. To pristupačnim podrazumijeva cijene na razini proteklih godina ili tek malo skuplje.
„Božićna drvca uglavnom smrče, su od 25 do 40 KM, zavisno od veličine. Namjenski su uzgojene iz rasadnika u Busovači. A prodaja, kako tako, manje više opada iz godine u godinu. Ove godine su nam izostali kupci iz Neretve, kako mi kažemo za Dalmatince od Metkovića do Opuzena. Ne znam što je razlog, stroži režim na granici ili imaju i dole kupiti, pa im se ne isplati dolaziti”, sumira dojmove o ovogodišnjoj prodaji Pero Spajić iz Struga kod Čapljine”, te dodaje:
„Kupce koji kupuju veća drvca ili par komada darujem i pšenicom, tako da se mogu opskrbiti za božićne blagdane po pristupačnoj cijeni, a „jelka” i onako dobro dođe i za Novu godinu”.
Božićna drvca prodaje i Željka Kapular iz Čapljine.
„Jelke su iz rasadnika, imam pet vrsta – jele, smrče, pa nordijske jelke u dvije varijante i ove srebrene. Cijena se ove godine kretala uglavnom od 30 pa do 60 KM. One najveće već su se rasprodale to kupuju pojedinci i različiti objekti, pa crkve za ukrašavanje. Tu sam već petnaestak godina, a moje iskustvo je da oni koji kupuju ovaj ukras posao obave ranije, kupuju već polovicom prosinca. Tako da do Božića ne očekujem neku veću tražnju. Dalmatinaca ove godine nema, lani ih je zaustavila korona, valjda je i ove godine”, konstatira Željka.
Vlatko Bošković iz Višića ima posebnu ponudu različite cvjetne aranžmane sa svijećama, pa pšenicu u posudama po cijeni od 3 do 10 KM, zavisno od veličine i posude.
„Za svakog se nađe ponešto, kupuju uglavnom isti ljudi, prije svega dame. One znaju što mogu očekivati na mom štandu, kupe ono što su isplanirale. Uzgoj božićne pšenice na oko nije zahtjevan, međutim treba se za taj posao pripremati petnaestak dana, koliko prođe os sjetve do izlaganja. Imam i ja jednu malu tajnu koju ću podijeliti s vama, ja u pšenicu pomiješan dio ječma. Zašto, pšenica je tanjeg lista, a ječam šireg, uz to ječam je modriji pa se dobije ljepša kombinacija”, rezimira Vlatko.
Tekst i foto: D. Musa
{gallery}2021/12/blagdan{/gallery}
