Poslije zimskog razdoblja u kojem smo jeli malo težu hranu, stigli su nam ljetni mjeseci. Ono što je česta rečenica u ljetnim mjesecima jeste ”vruće mi je, ne jede mi se ništa” – e što jesti tada razgovaramo sa  Nevenom Pandžom, nutricionisticom

Što jesti kad nam se ništa ne jede?

• – Vrlo često i vrlo zanimljivo pitanje. Moramo jesti naša hrana je naše gorivo i kako se ne bi osjećali slabo, kako nam ne bi pao tlak, kako ne bismo dehidrirali, izgubili previše vitamina i minerala – moramo rasporediti naše obroke. Možda to neće u ovim vrućim, ljetnim mjesecima biti idealno posloženih 5 obroka, ali zato nam ovo naše voće može tako lijepo poslužiti da nam bude osvježavajuće. Birajte namirnice koje su u svom izvornom obliku pune vitamina i minerala, pune vode, ali da nam daju energiju. Zato gledajte da prije svojih obaveza, prije svojih, mogu reći, nekih možda čak užurbanih rasporeda da ne idete iz kuće gladni. Već kući treba pojesti neki lagani obrok kao što je kombinacija rashlađenog jogurta sa cjelovitim žitaricama, sa svježim voćem. Netko nakon toga popije šalicu kave, ali kava nije doručak. I mislim da je to temelj koji moramo prvo naglasiti. – kazala je Nevena.

Kako izabrati prave namirnice?

• – Prave namirnice nam nekako priroda izabire. Već u ovo doba kad je proljeće prešlo u ljeto toliko toga je na našim stolovima, tržnicama, u našim baštama i mislim da nam je to prirodan odabir i nešto što našem tijelu sada u ovom trenutku treba. Neke kombinacije kao što su jednostavna salata sa mladim sirom sa šnitom integralnog kruha ili omlet sa povrćem i sa salatom – to su toliko brzi obroci za napraviti, a toliko daju upravo vitamina C koji nam je potreban radi zaštite od sunca, vitamine B skupine, magnezij, željezo… sve što gubimo gubitkom tekućine iz našeg tijela tj. znojenjem prilikom ovih vrućih temperatura.

Ima li neki poseban način kako pripremati te namirnice da one ne izgube ta svoja svojstva?

• – U nutricionizmu nema ništa crno-bijelo. Kod nas se zapravo uvijek radi o balansu. Kada imamo mnogo svježih namirnica tada je potrebno i poželjno njih iskoristiti u tom svom izvornom obliku. Zato sugeriram da se uz svaki obrok u danu, glavni, priloži, servira sviježe pripremljena salata sa maslinovim uljem, sa začinskim biljem. Isto tako ne možemo ni svo povrće pojesti sirovo, niti ga možemo iskoristiti u tom obliku, ali zato su nam tu grilane tikvice, grilani patlidžani, povrće kombinirano u neki đuveč ili u neki pirjan, također sataraš- tako popularno jelo u našim krajevima, a zapravo se radi od sočnih rajčica, crvenog luka i kombinacija na osnovu osobne preferencije. Da bismo iskoristili u najboljem dijelu ono što nam je priroda sada dala, ja sugeriram i preporučujem da se kombinira svježe voće i povrće za salate i za užine, a ovako sve ostalo na lagana jela, pileći file, file ribe, lagane čorbice, juhe od povrća i time će nas organizam dobiti sve što nam je potrebno, a ostat će nam zdrava crijeva što nam je vrlo bitno za cijelu godinu.

Dakle, kazali ste da je uistinu najzdravije jesti ono sezonsko voće i povrće, a kada su u pitanju ovako neke namirnice koje nisu s našeg podneblja tipa avokado – je li to nešto što bismo trebali uključiti u našu prehranu ili da se držimo našeg podneblja?

• – Naše podneblje je nešto što odgovara našim crijevima. Mi smo to, već prilikom boravka u majčinom trbuhu, iskusili i naučili, tako da je to dio naše crijevne mikroflore. Nešto što je preporučljivo uvesti jeste povremeno i probati neke nove namirnice. Uz našu breskvu, jabuku, krušku, bobičasto voće, smokve, grožđe. Mi smo već prigrlili neke namirnice poput južnog voća, kao što su banana, ananas, već je to dio naše također naše rutine. Moj savjet je da se izabere na prvom mjestu lokalna namirnica, e onda se po potrebi i želji, može probati nešto novo i to ima svoju čar. Probati avokado kao izvor masnoće, vidjeti da li vam odgovara. Probati quinoju, probati chia sjemenku, iako imamo lanene sjemenke koje nam služe istoj svrsi- probati i vidjeti da li vama to odgovara. Nema ništa loše u tome, ali opet kažem, sugeriram da se prehrana zasniva i da temelj budu lokalne i sezonske namirnice.

Što koristiti za jačanje organizma i imuniteta jer hrana je ipak najbolji lijek?

• – Hrana je definitivno nešto što puno može pomoći u odbrani našeg organizma od infekcija, od raznih zdravstvenih tegoba, ali moramo zapravo unositi sve: cjelovite žitarice i dovoljno vode i svježe voće i povrće, ali različite boje da bi ti biljni pigmenti koji boje zeleno, crveno, narandžasto našem tijelu stvorilo tu zaštitu. Trebaju nam izvori proteina, manje masno meso kao što je piletina, kao što je kombinacija nemasne teletine ili junetine, riba barem dva puta tjedno – bilo bi idealno. Neka jela napraviti bez mesa kao što su leguminoze, kao što su grahorice, grašak, mahuna, leća, sve začiniti sa maslinovim uljem uz salatu i uz onako jednu malo veću šalicu ili čašu vode – mislim da bi nam to bilo idealno za naše tijelo.

Česti su slučajevi kod ljudi sa želučanim problemima da ne mogu jesti baš sve. Ima li neka formula tu?

• – Uh, formula je za osobe sa probavnim smetnjama je naprije da potraže savjet liječnika i savjet nutricioniste u tom multidisciplinarnom timu kako bi se napravilo uz generalne smjernice i personalizirani savjeti jer smo svi različiti i naš probavni sustav je zapravo vrlo specifičan i nešto što meni odgovara, vama ne mora i sl. Znači, svakom pacijentu ili osobi s tegobom se treba pristupiti individualno. Ono što se pokazalo u smetnji želučane kiseline ili crijeva jeste da probavu moramo pripaziti da ne unosimo prehladna jela, prehladne napitke, prevruća, da pazimo na okidače kao što su kava, gazirani napitci, pušenje, odjeća koja nas stišće u predjelu stomaka, da ne legnemo odmah nakon obroka, da se čuvamo izrazito masne hrane, pržene hrane, hrane iz dubokog ulja, mlijeko slatko može potaknuti kiselinu, sve što je jako začinjeno može potaknuti kiselinu ili stvarati neugodu u crijevima. Formule jednostavne nema. Osoba koja pati od probavnih smetnji treba potražiti pomoć, ali treba voditi jedan svoj vid dnevnika prehrane. Ako su nam npr. grahorice svaki put stvorile problem kada smo ih pojeli trebamo naći način ili da poboljšamo njihovu probavljivost ili da s druge strane nađemo alternativu za tu namirnicu.

U principu da se posavjetujemo i ispitamo sami sebe. U ovoj pripremi za sezonu u kupaćim kostimima, pristalice smo raznih dijeta. Koliko su dijete dobre za naš organizam?

• – Točno! Joj, ja nikako nisam za restriktivne dijete. Zaista, imam alergiju i na sunce, ali imam alergiju i na te restriktivne dijete haha. Mislim da to nije rješenje. Mislim da najprije treba graditi zdrav odnos prema hrani i prema svom tijelu. Paziti svoje tijelo, ne tih mjesec dana pred ljeto, nego paziti ga tijekom cijele godine, dati mu ono što mu treba da bi ono savršeno funkcioniralo, da bi imalo sve vitamine i minerale, sve potrebne nutrijente za svoj rad, za mozak, za srce. Dati vode, toliko smo dehidrirani, dati više vlakana jer toliko nam crijeva pate radi brze hrane i onda kada dođe vrijeme ljeta tada ćete se dobro osjećati i na račun toga ćete dobro izgledati. Ne broj koji vaga pokaže, nego zdravstveni sustav koji nam, je li, ne šalje alarme upale, a i s druge strane kada izvadimo nalaze i krvnu sliku, da to onda bude kako treba.

Evo kazali ste, puno se znojimo. Kako možemo nadoknaditi tu izgubljenu tekućinu? Ima li neki najbolji napitak u ljetnom razdoblju?

• – Najbolji napitak u ljetnom razdoblju, u zimskom razdoblju, u razdoblju tijekom cijele godine je voda. Ništa našem organizmu ne paše, ne odgovara niti mu pogoduje za čišćenje kao voda. Voda je najbolje piće i mi trebamo biti zahvalni što u našem podneblju imamo toliko pitke vode, tako da se organizam već treba hidrirati u ovim visokim temperaturama odmah ujutro, čak i tijekom noći, ako se budite sa suhim ustima popijte čašu vode. Ako se bavite nekom tjelesnom aktivnošću, vi morate biti spremni i hidrirani za ulazak u tu tjelesnu aktivnost. Izračunajte na svaki kilogram svoje tjelesne mase 30ml vode je potrebno. Znači, za osobu od nekih 60kg – minimalno 1,8l vode treba rasporediti kroz dan. Mislim da se može i mislim da je to i više nego izvedivo. Zapamtite, tuširamo se vodom sa van, kosu peremo vodom, iznutra moramo okupati i osvježiti naše tijelo i nikakve detox dijete, nikakvi detox sokovi ili smoothie ne mogu nam pomoći, nego naši sustavi koje imamo, a to su naši bubrezi i jetra. Pripazimo malo na njih.

Nevena, hvala Vam na ovom razgovoru i ovim informacijama. Imate li kakvu poruku za kraj?

• – Hvala vama na pozivu! Moje je zadovoljstvo pričati o zdravoj prehrani i nutricionizmu. Želim zapravo poručiti slušateljima i slušateljkama da zdrava prehrana nije samo tanjur pun salate ili nije samo voda. Stvar je u balansu, ali kada vi svom tijelu date što mu u tom trenutku treba, naravno da povremeno i u umjerenoj količini možete pojesti sve što želite.