Sezonske novine u ponudi domaćeg voća i povrća na veletržnici u Tasovčićima se nastavljaju. Tek u petak 7-og svibnja, sa zakašnjenjem od desetak dana, stigle su prve trešnje i to iz Gabela Polja, cijenile su se 6 KM za kilogram. Dakle, trešnje su ovoga pute stigle s juga, a ne kako je bilo uobičajeno iz sjevernog dijela doline Neretve – Bune i Blagaja. Pojavile su se i prve ovogodišnje paprike koje se cijene od 3,5 do 4,0 KM za kilogram, a dopremaju ih proizvođači iz Višića, Čeljeva i Studenaca. Proizvođačima moramo odati priznanje na marljivosti, jer su biljke očito je, morali pažljivo njegovati, pa i grijati. Novina u ponudi što je također presedan za ovakvu godinu, su i prve mahune čija je cijena 5 do 6 KM za kilogram. Dalje od novina u ponudi je i grašak, tzv. biža, koja se cijenila od 2,5 do 3 KM. U prodaji su i prve brokule koje se cijene 2,5 KM za kilogram.

   U odnosnu na pretpraznični petak, 30. travnja, pojeftinile su uglavnom ovogodišnje kulture, pa su tako jeftiniji krastavci, nova cijena je 1,6 do 2,0 KM, zatim crveni luk koji se nudio za 1,8 do 2,0 KM, tikvice, ovotjedna cijena je 1,6 do 1,8 KM.

Nešto jeftiniji nego uoči prvosvibanjskih praznika je kupus, zimski i proljetni cijeni se od 1,0 do 1,3 KM. Pojeftinili su i mladi krumpiri, još uvijek iz plastenika, čija je cijena 1,0 do 1,3 KM za kilogram. Razlog relativno niske cijene mladih krumpira nije uvoz nego obilna ponuda prošlogodišnjih krumpira po bagatelnoj cijeni 0,30 do 0,50 KM. Od stalnih prodavača doznali smo da se stari krumpiri u banjalučkoj regiji, na veliko, trže po 0,07 KM (sedam feniga!) za kilogram. Nije teško pretpostaviti da će sve dok bude tako jeftinih krumpira, odnosno dok ne proklijaju, cijena mladih biti niže nego u svibnju ranijih godina.

   U ovotjednom barometru cijena registrirali smo i tri manja poskupljenja, rasle su cijene karfiola koji se cijenio od 1,8 do 2,2 KM, zatim blitve nova cijena je 1,0 do 1,3 KM, te špinata koji se nudio za 1,2 do 1,5 KM. Ostalo povrće je zadržalo cijenu, mladi kelj se i dalje tržio za 1,8 do 2,0 KM, raštika je bila 3 do 4, peršin i celer 5 do 6 KM za kilogram lista, a prasa od 1,4 do 2,8 KM. Cikla je i dalje od 0,7 do 1,0 KM. Raspon cijene zelene salate se povećao i kreće se od 1,0 kristalka, pa do 2,0 KM puterica. Cijena domaćeg bijelog luka se ustalila na 5 do 7 KM za kilogram, dok se jari ispred veletržnice nudi po cijeni i do 15 KM za kilogram.

   Uz trešnje u ponudi od domaćeg voća ima i jagoda čija je cijena u blagom porastu i trenutačno je 5 do 6 KM. Ima i suhih smokava koje se trže za 3 do 4 KM, proizvođači koji su ih čuvali cijelu zimu nisu dočekali višu cijenu. Orasi u ljusci ispred veletržnice bili su 5 KM, dok se jezgra cijenila 15 do 17 KM za kilogram. Isključivo uvozne jabuke su 0,8 do 1,6 KM, naranče su 1,2 do 2,8 KM, a limun 1,7 do 1,8 KM za kilogram. Sve navedene cijene su na veliko.

   Ispred veletržnice obilna je i raznovrsna ponuda presadnica povrća. Ima svega od zelene salate, preko različitih vrsta kupusa, paprika i rajčica pa do mesliđana, odnosno bosiljka. Cijene se kreću od 0,10 KM zelena salata, pa do 0,50 krastavci, tikvice, lubenice i jagode. Rekordno obilna ovoga proljeća je i ponuda cvijeća cijene presadnica kreću se od 0,3 pa do 3,0 KM, dok je cvijeće u saksijama zavisno od veličine i vrste do 10 KM. Riba se cijenila od 6 KM somići, 9 je bila pastrva iz uzgoja, a 10 šaran, dok su lubin i orada iz neumskih ribogojilišta od 15 do 17 KM. Na četiri štanda nudili su se i mliječni proizvodi među kojima su najzastupljenije razne vrste sireva. Cijena se kretala od 4 KM mladi iz Podveležja pa do 20 KM livanjski u kolutovima. Suhi ovčji sir sa Zelengore bio je 18, dok se po pristupačnih 8 KM za kilogram, nudio kravlji sir od obranog mlijeka tzv. torotan. Ponuda roba petkom, na prilazu veletržnici u Tasovčićima je izuzetna, ako ništa vrijedi prošetati i razgledati.

D. Musa

Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 – Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

{gallery}2021/5/705pijaca{/gallery}