Rast cijena repromaterijala koji se koristi u poljoprivrednoj proizvodnji, zadnjih mjeseci jedna je od aktualnijih tema.
Odgovor na pitanje hoće li se enormna poskupljenja odraziti na ranu povrtlarsku proizvodnju potražili smo u tvrtki Adria Hishtil, iz Gabele, vodećem proizvođača presadnica u BiH i regiji. Govoreći o utjecaju cijena na narudžbe presada, Ivica Borovac, voditelj prodaje i glasnogovornik ove tvrtke, kaže:
„Sezona je krenula povrtlari se unatoč svim promjenama i poskupljenjima, odlučuju i dalje raditi ono što se može prodati, da se izrazim najjednostavnije. Za ovu sezonu narudžbe su krenule krajem jedanaestog mjeseca, prosinac je bio uvelike bukiran dolaskom ljudi i predbilježbama za proljetnu suradnju. Dominantna je i kao prošle godine, pink rajčica, odnosno par hibrida koji su bili najaktualniji, najinteresantniji, prošle godine. Povrtlari u njima vide sigurnost prodaje, iza toga dolazi standardna crvena rajčica, odnosno rajčica kao najprodavaniji proizvod. Dosta stidljivo je prate krastavac i paprika kao dvije kulture koje se još uvijek drže u tom tercetu plodovitog povrća. Još je rano za lubenice, ali vjerujem da će isto ili slično biti kao i prošle godine. Poljoprivrednici u proizvodnji sada imaju tranzitni dio – zelen, salate, špinate i slične stvari u plastenicima, kad se to završi krajem veljače krenut će proljetna sadnja u plastenicima. Očekujem da će trend biti sličan prošlogodišnjem”.
-Neke vrste repromaterijala su enormno poskupjele, hoće li se to odraziti na ukupnu proizvodnju, primjerice određene vrste umjetnih gnojiva su skočile 100%?
-U manjoj mjeri da, mada mislim da će doći do prilagodbe. Iz kuta rasadnika mogu reći da smo pokušali ostati u nekoj normalnoj domeni, pa smo podigli cijene 10-15% što je bilo neminovno da bi se uopće moglo poslovati, međutim znamo da su drugi repromaterijali otišli 100, 200 i više posto. U nekim zemljama u okruženju čak i više, pogotovo u EU cijene su otišle više nego kod nas, međutim mislim da će se ljudi prilagođavati. Na primjer tko ima organski stajnjak može djelom nadomjestiti umjetna gnojiva. Drugi će smanjiti doziranje, racionalnije se ponašati, kupovati točno koliko im treba i treća stvar, mislim da su neki poučeni iskustvom kako se stvari trendovski mijenjaju, sudeći i po tome što su nam govorili naručujući sadni materijal, djelom su već osigurali određene količine kako đubriva, tako i sistema, folija i svega ostalog. Uglavnom mislim da će proizvođači premostiti ovaj udar samim time što je i cijena finalnog proizvoda porasla. Ako pogledamo zadnjih 5- 6 sezona od vremena kada smo rajčicu bacali u Neretvu, jer se nije mogla prodati, do toga da je na pijaci može prodati po 1,5 KM i da je tražena, znači da se dogodila velika tranzicija u samoj cijeni i prodaji. Nije prodaja stabilna međutim u zadnje dvije tri godine cijene povrća rastu shodno troškovima. Mislim da će i ove godine biti nešto slično, ljudi će sigurno teško platiti sve repromaterijale, vodotopiva đubriva i sve ostalo, ali s druge strane salate i špinati, imaju dobru cijenu, kupus je također, pa će ulaz u proljeće biti solidan. Proizvođači će tako imati barem neku sigurnost da će to što proizvedu prodat po solidnoj cijeni, pa bi će veći input u proizvodnji, nadam se, biti pokriven većom prodajnom cijenom finalnog proizvoda.
-Hoće li ova situacija oko cijena repromaterijala, dovesti do specijalizacije proizvodnje, recimo oni koji žive od poljoprivrede morat će povećavati, a oni koji imaju neke prihode izvan poljoprivrede, zbog rizika plasmana, odustajati od proizvodnje?
-Hobisti kojima je poljoprivreda usputni posao ići će na varijantu štednje, odnosno pokušat će kroz neke prijateljske kanale ili kroz neko racionalno razmišljanje, što manje uložiti, a zasađeno kroz svoje štandove ili malu pijacu prodati. Taj dio će najviše oscilirati. Što se tiče proizvođača koji žive od poljoprivrede koji su zbilja njoj posvećeni mislim da oni neće kalkulirati, ići će na ono što sigurno mogu prodati.
S obzirom na količine presada koji proizvodi, informacije iz tvrtke Adria Hishtil mogu se smatrati relevantnim. Dakle, za potrošače svakako dobra vijest da rana povrtlarska proizvodnja na jugu Hercegovine ne bi trebala pasti, drugo je pitanje kakve će biti cijene.
Tekst i foto: D. Musa
{gallery}2022/01/1301hirstil{/gallery}