Prvoga petka u lipnju, na veletržnici u Tasovčićima ponovo jedna novina, ovoga puta su to domaći bostani koji se cijene od 1,5 do 2,0 KM za kilogram. Kod voća registrirali smo jedno poskupljenje, te tri manja pojeftinjenja.

Za desetak feniga po kilogramu skuplje su jagode, čija sezona u Hercegovini polako prolazi, trenutačno su 2,5 do 3,5 KM, dok su u blagom padu cijene trešanja 2 do 4 KM, višanja 2,5 do 3,0 KM, te kajsija koje su oko 3 KM. Isključivo uvozne jabuke cijene se od 1,0 do 1,7 KM. Nakon blagog oporavka cijena povrća koncem svibnja, prvog petka u lipnju ponovo negativni trendovi kada je riječ o proizvođačima, a pozitivni kada govorimo o potrošačima – tj. više je pojeftinjenja nego poskupljenja.

Jeftiniji su redom mladi krumpiri 0,6 do 0,7 KM, ponuda starih krumpira je i dalje obilna, a cijena od 0,3 do 0,5 KM. Značajnije je pojeftinila raštika 1,0 do 1,5 KM, pa i zelena salata koja se nudi za 0,8 do 1,0 KM. U padu je i cijena krastavaca 0,8 do 1,0 KM, zatim tikvica 0,7 do 0,8 KM, pa i bijelog luka koji je pao na 2,5 do 3,5 KM. Prema očekivanju nešto jeftiniji su i patlidžani 2,5 KM za kilogram, te grašak u narodu poznatiji kao biža, 1,5 do 2,5 KM.

Za nijansu su skuplje domaće rajčice koje se cijene 1,5 do 2,0 KM, zatim paprike čija se cijena kreće od 1,3 KM tzv. američko sjeme pa do 2,5 KM domaće sjeme. Nešto skuplji još su špinat koji se cijeni 1,5 do 2,5 KM, te brokule koje su od 1,5 do 2,0 KM u kilogram. Bilježimo i dvije novine u ponudi, a to su mlada domaća mrkva koja se cijeni 2 KM za kilogram, dok je također mlada cikla od 1,5 do 1,8 KM. Ostalo povrće zadržalo je cijenu, pa je tako kupus i dalje za to povrća zavidnih, 0,8 do 1,0 KM, kelj se također cijeni od 0,8 do 1,0 KM, blitva je 0,8 do 1,3 KM, prasa tanke stabljike je od 2,5 do 3,0 KM, a peršin i celer su od 3 do 4 KM za kilogram. Mladi crveni luk se trži po cijeni od 0,6 do 0,8 KM, dok mahune i dalje imaju postojanu cijenu 3 do 5 KM. Ističemo sve navedene cijene su istaknute i na veliko, a pošto se roba proda to znaju samo proizvođači, odnosno prodavači i kupci.

Ispred veletržnice nešto manje živosti, jer se prodavači presadnica moramo reći, zadovoljni polako povlače. Ipak tijekom cijelog ljeta presadnica povrća će biti kazao nam je prodavač iz Stoca koji ima kontinuiranu proizvodnju. Cijene presadnica povrća su standardne od 0,10 KM zelena salata, peršin i blitva, raštika je 0,20 KM, kupus i ostale kupusnjače 0,25 KM, rajčice i paprike oko 0,30 KM, krastavci i tikvice su 0,40 do 0,50 KM. Polako se povlače i prodavači cvijeća, ali ponuda je i dalje odlična, a najveći proizvođači ne kane se povući do konca lipnja.

Cvijeća ima za sve ukuse, cijene presadnica uglavnom su od 0,50 do 3,0 KM, dok su cvjetni aranžmani skuplji. Naravno, kao i obično petkom obilna je bila ponuda mliječnih proizvoda, ribe, domaćih jaja i peradi, pa drva, stajskog gnojiva, poljoprivrednih i kućanskih alatki kovača iz Vareša i razne druge robe. Od mliječnih proizvoda najzastupljenije su razne vrste sireva čija se cijena kreće od 4 KM mladi sir iz Podveležja pa do 20 KM livanjski u kolutovima i suhi ovčji sa Zelengore. Kravlji sir od obranog mlijeka tzv. torotan je 8 KM, a od punomasnog mlijeka 10 do 12 KM. Dimljeni sir je 16 KM, kajmak iz kace 16 do 18 KM. Domaća jaja cijenila su se od 0,22 do 0,35 KM, perad je bila od 5 KM dvotjedni pilići pa do 25 KM odrasli pijetlovi. Riba je imala također uobičajenu cijenu – somići su bili po 6 KM za kilogram, glave šarana 2 do 3 KM za komad, pastrva iz uzgoja 9 KM, šaran 10, a fileti pastrve 18 KM. Lubin i orada iz neumskih ribogojilišta bili su od 15 do 18 KM. Na kraju ističemo da su u ponudi bili i golubovi pismonoše po cijeni od 15 KM komad, te štenad hrvatskog ovčara 200 KM primjerak.

Tekst i foto: D. Musa

Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine: Članak 14 – Autorska prava Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način. Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu. Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20. Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

{gallery}2021/6/406piaca{/gallery}