Prvi petak u prosincu na veletržnici u Tasovčićima protekao je u znaku Đenovske ciklone, obilna kiša do podneva, zalijevala je proizvođače i prodavače, dok je kupce prorijedila. U takvoj situaciji cijene su uglavnom mirovale, s tim da stalni prodavači upozoravaju da će poslije ovako obilnih kiša sigurno doći do korekcije cijena povrća koje se uzgaja na otvorenom. Od barometra cijena zadnjeg petka u studenom poskupili su peršin, nova cijena je 4 do 5 maraka, zatim celer čija je cijena je 3 do 4 KM, dok je korijen celera od 2 do 3 KM. Cijena mladog luka tzv. pera vratila se na oko 2,5 KM za kilogram. Registrirali smo i tri pojeftinjenja, a među tim artiklima pomalo neočekivano su i krumpiri čija je cijena od 0,40 do 0,50 KM, za nijansu jeftinije su i izuzetno kvalitetne domaće rajčice čija je nova cijena 1,3 KM, te krastavci kojima se cijena prepolovila i trenutačno su od 0,9 do 1,0 KM.
Ostalo povrće zadržalo je cijenu s tim da je situacija s patlidžanima specifična, cijene se od 1 do čak 3 KM, posljednje gajbe izložene na kiši. Kupus se cijenio od 0,3 do 0,4 KM, crveni luk 0,5 do 0,7 KM, blitva i kelj su bili od 0,7 do 0,8 KM, mrkva i cikla od 0,8 do 1,0 KM. Različite vrste tikava za juhu, cijenile su se od 0,5 do 1,0 KM. Raštika je bila od 1,2 do 1,8 KM, karfiol od 1,5 do 2,0 KM, zelena salata i dalje je od 1,6 do 2,0 KM, paprike su oko 2,0 KM, a paprike roge od 1,5 do 2,0 KM. Brokule su od 1,3 do 1,6 KM, kupus pupčar – prokulice 1,3 do 1,5 KM za kilogram, a batat 2 do 3 KM. Raspon cijene prase i dalje je veliki, prasa debele stabljike cijenila se 1,3 KM, dok je tanke stabljike bila do 3,0 KM za kilogram. Najskuplje povrće kao i obično je bijeli luk koji se cijeni od 5 KM refuza, odnosno 8 KM vijenci. Vijenci ispred veletržnice cijene se i do 10 KM.
Voće, ponuda domaćih jabuka i dalje je obilna, cijena se kreće od 0,7 do 1,3 KM, dok su isključivo uvozne kruške 1,5 do 2,0 KM. Suhe smokve su od 3 do 5 KM, dalmatinske i do 10 KM, uz slabu tražnju. Šipak ljutunac cijeni se od 0,8 do 1,0 KM, dunje su 1,0 do 1,3 KM, a kivi 1 do 1,4 KM. Bademi u ljusci su 5 KM, orasi 5 do 6 KM, a jezgra domaćih oraha je 18 KM. Voće iz Neretve – mandarine su 0,7 do 1,0 KM, klementine 1,5 do 1,8 KM, naranče 2,0 do 2,5 KM, limun 2,5 do 3,5 KM, a rogač 4 do 5 KM. Sve navedene cijene su na veliko.
Unatoč obilnoj kiši nisu se predavali prodavači razne robe na prilazu veletržnici. Riba se nudila na standardnih sedam štandova, ponuda uobičajena 6 KM cijenili su se somići, devet je bila pastrva iz uzgoja, a 10 šaran. Fileti šarana bili su 14 KM, lubin i orada zavisio od veličine, bili su 15 do 17 KM za kilogram. Ne predaju se ni prodavači mliječnih proizvoda u prvom redu sira koji se cijenio od 4 KM mladi sir iz Podveležja pa do 20 KM suhi ovčji sa Zelengore i livanjski u kolutovima. Južnim Hercegovcima omiljeni suhi ovčji sir s Morina, bio je 18 KM za kilogram. Ražovo brašno bilo je 1,5 KM, a heljdino 5 KM. U ponudi još uvijek ima i divljih jabuka koje se cijene 1,5 KM. Pred obilnom kišom povukli su se prodavači kupusa za kiseljenje i ljekovitog bilja, dok su prodavači drva strpljivo čekali, cijena su bile uobičajene cijepana drva nudila su se 100 KM za prostorni metar, dok je oblovina bila od 85 do 90 KM. Međutim, cijena drva kao uostalom i razne druge robe, zavisi od umijeća cjenkanja. Domaća jaja bila su od 0,20 do 0,30 KM. U ponudi su bile kućanske i poljoprivredne alatke kovača iz Vareša i razna druga roba.
D. Musa
{gallery}2020/voceipovrce{/gallery}
Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:
Članak 14 – Autorska prava
Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.
Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.
Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.
Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!
