Promjenjivo vrijeme promjenjiva i cijene na veletržnici u Tasovčićima, kod Čapljine.

U cjelini cijenama voća i povrća zadovoljniji od kupaca, mogu biti proizvođači, jer je više poskupljenja nego pojeftinjenja. Cijene kupusa i krumpira su se ustalile kupus je od 0,50 do 0,70 KM, dok su krumpiri od 0,80 KM banjalučki pa do 1,0 južnohercegovački, planinski ispred veletržnice cijene se 1,2 KM. Na razini barometra cijena Radiopostaje Čapljine od 10-og listopada ostale su cijene kelja 1,0 do 1,3 KM, domaćih rajčica čiji se raspon cijene smanjio, a trže se uglavnom za 1,0 do 1,4 KM. Zelene rajčice za zimnicu su 0,60 do 0,70 KM za kilogram. Cijenu približnu prošlotjednoj imaju i patlidžani koji se trže za 0,60 do 0,70 KM, zatim crveni luk 1,1 do 1,4 KM, pa bijeli luk 4,5 refuza pa do 8,5 KM vijenci, te mahuna koja se cijeni od 2,0 do 2,5 KM za kilogram.

   Jeftiniji su redom zelena salata i karfiol 0,70 do 1,0 KM, mrkva 0,9 do 1,0 KM, te brokule koje se cijena od 1,5 do 2,2 KM. Paprike su nešto skuplje, a cijena se kreće u rasponu od 1,0 do 1,5 KM, za nijansu su skuplje i paprike roge 1,2 do 1,5 KM, kao i cikla 0,8 do 1,0 KM. Od prošlog pregleda cijena skuplji su još peršin i celer 3 do 4 KM. Cijena špinata se uduplala pa je u petak, 17-og listopada, bila je 1,3 do 1,6 KM, a rasla je i cijena blitve 0,8 do 1,0 KM.

   Dobru prođu na veletržnici imaju kruške čija je cijena od 1,2 do 2,0 KM, dok su jabuke od 0,8 do 1,5 KM. Prvi kivi cijenio se 1,5 KM, a kesten 4 KM. Suhe smokve bile su već uobičajenih 4 do 6 KM, mandarine od 1,0 do 1,2 KM, a stolno grožđe od 1,0 do 1,3 KM. Šljive su dostigle cijenu od 1,7 KM, dok su dunje pojeftinile i cijene se 1,5 KM za kilogram.

   Ispred veletržnice u jutarnjim satima najveći problem su kupci bez prometne kulture, doslovce s autom stanu do prodavača ribe ili neke druge robe, tako da se stvaraju čepovi. Prosto je nevjerojatno da pojedinim vozačima i vozačicama teško parkirati automobil dvadesetak metara dalje od mjesta kupnje izići na miru kupiti željenu robu, međutim tako je kako je, bez potrebe, odnosno zbog nečijeg komoditeta živcira se savjesna većina.

   Ispred veletržnice standardna ponuda s tim što je zahvaljujući zahlađenju suho svinjsko meso poranilo, pa se tako šarena suha slanina nudila po cijeni od 13 do 16 KM. Domaća jaja bila su od 0,23 do 0,30 KM, koke nosilje 11 do 13 KM, a kunići 20 KM. Riba se nudila na standardnih pet štandova, cijene uobičajene pastrva iz uzgoja bila je 9, a šaran 10 KM. Somići i smrznuta srdela cijenili su se po 6 KM, glave šarana 2 do 3 KM komad, dok su lubin i orada bili od 15 do 17 KM. Divlje kruške i divlje jabuke cijenile su se 1,5 KM za kilogram. Prodaja divljih krušaka tzv. takiša, ponovo je odlično išla pa nam se prodavač iz Nevesinja pohvalio da je prodao preko 50 kilograma. Ponuda mliječnih proizvoda obilna i raznovrsna, najjeftiniji je bio mladi sir iz Podveležja 4 KM za kilogram, dok su najskuplji bili suhi ovčji s Morina i Zelengore, te livanjski sir u kolutovima po 20 KM. Dimljeni i vlašićki sir bili su po 16 KM, dok je mladi kozji sir bio 15 KM. Bilo je i torotana iz mijeha, kravljeg sira od obranog mlijeka, koji se cijenio 8 KM za kilogram itd. Obilna je bila ponuda drva koja su se cijene u rasponu od 85 do 100 KM za prostorni metar. Naravno skuplja su cijepana, a cijena se kreira pogodbom, pa tko je vještiji kupac ili prodavač. Ističemo da je kompletirana ponuda kupusa za zimnicu, kao i ranijih godina nudi se na tri kamiona, cijena se kreće od 0,80 KM glavica pa do 1,0 rezani, s uslugom soljenja. Koliko smo primijetili interes kupaca je veliki. Na zadovoljstvo proizvođača i prodavača sve je više Dalmatinaca, koji su dobri kupci, tako da roba ide.

Tekst i foto: D. Musa

Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 – Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

{gallery}2021/10/1510pijaca{/gallery}