Radio Čapljina uživo

agsdi-google-wallet

Slušaj nas!

91,3 FM

Donja Hercegovina diše na škrge: Bez prometnice Dračevo – Hutovo – Zavala ni trebinjski aerodrom ne može vratiti život

Donja Hercegovina diše na škrge: Bez prometnice Dračevo – Hutovo – Zavala ni trebinjski aerodrom ne može vratiti život

 Prometnice su bile i ostale usko grlo Donje Hercegovine, a to je sliv rijeke Trebišnjice, odnosno prostor južno od rijeke Bregave. Neće tu puno primijeniti ni gradnja puta Stolac – Neum, bit će to put do odredišta – bosanskohercegovačke rivijere i od odredišta, na razne strane, a najčešće istim putem nazad. Onima koji ne vjeruju potpisanom uz ove redove, poručujemo da sačekaju koju godinu vidjet će da se na širem području ništa značajno neće promjeniti. Za donju Hercegovinu, a to je prostor od Dračeva (Čapljina) preko Hrasna i Hutova do Poljica (Trebinje), bit će to još jedno u nizu razočarenja. Nakon obilaska dijela tog područja uvjereni smo da turističke i gospodarske potencijale tog dijela Hercegovine, umjesto okomite mogu promijeniti samo horizontalne prometnice.

   Za izvođenje tog zaključka uporište nije samo bijedno stanje prometnica na tom području, neke od njih čak su regionalne, primjerice Svitava – Hutovo – Ravno, R – 426 ili Ravno – Zavala – Orahov Do, R – 428., nego iskustvo iz prošlosti. Donja Hercegovine je oživjela kada je početkom dvadesetog stoljeća (1901. g.) u promet puštena pruga Gabela – Hutovo – Ravno – Dubrovnik. Pruga je povezala dolinu Neretve preko niza sela i naselja sa za tadašnje, a i današnje prilike bogatim Dubrovnikom. Dužnost Federacije BiH bila bi cestovnom trasom od Zavale preko visoravni Bobana, dolinu Neretve povezati s Dubrovnikom, ali to bi bilo brdo para za malo stanovnika.

   Međutim, jedna druga puno jeftinija solucija relativno brzo bi se mogla realizirati, a to je put od Dračeva sa stare ceste Metković – Mostar, preko Kolojanja – Hutova – Ravnog – Zavale do Orahova Dola i Slanog, a onda Jadranskom magistralom pravac Dubrovnik. Pošto bi ta prometnica za čiju bi se gradnju dijelom mogla koristiti trasa puta izgrađenog prilikom izgradnje željezničke pruge od Dračeva do Brštanice, bila i financijski prihvatljivija, pravo je čudo što je se prostorni planeri nisu sjetili. Činjenica da je prostor općine Ravno od približno 330 četvornih kilometara, praktično izdvojen iz cjeline – Federacije BiH, pravi je presedan!? Jedina veza općine Ravno s Federacijom BiH, je uska cesta u stvari asfaltom prekrivena bivša trasa željezničke pruge iz smjera Hutova, općina Neum. Istina postoji još jedna vertikalna prometnica Ljubinje – Ravno – Trebinja – Čepikuće, međutim s obzirom na očajan put od Stoca do Ljubinja kroz entitet R. Srpske, malo se koristi.

   Elem, do te pameti i zaključka nismo došli slučajno, nego šetnjom uskim stazama bolje rečeno bogazima, kroz Popovo polje. Ovog puta s prometnice Ljubinje – Trebinje, udarili smo prijeko na Poljica, gdje završava Popovo, a počinje Trebinjska šuma. Nismo zbog priče o aerodromu vršljali tim područjem, nego zbog priče o katolicima u Hercegovačkom ustanku 1875. – 1878., vjernih pravoslavnih ustaničkih vođa Josifa (Josipa) Kovačevića iz Poljica (Trebinje) i Save Kurtovića iz Začula (Ravno). U Poljicima nas je dočekao tipičan ambijent uz željezničku prugu ukinutu 1976. godine, ruševna stanična i pomoćne zgrade, naselje na umoru jedva tridesetak stanovnika. Od ostataka pruge osim ruševnih zgrada, uočili smo i signal. Iznenađenje su bile dvije crkve u pravoslavnom groblju. Tumačenje o dvije crkve dobili smo od mještanina Krste Dangubića, koji se ženidbom tu naselio iz Bileće. Po jednom riječ je o zavjetu mještana koji se obogatio u Americi, a po drugom nekad bogata Poljica željela su izgraditi crkvu veću od ravanjske, pa su uz staru, udarili graditi novu veću. S obzirom na naše balkanske navade bliži smo ovoj drugoj soluciji.

   Od Poljica slijedi put do Huma, nekada važnog i velikog raskrižja na pruzi Gabela – Dubrovnik – Zelenika, odnosno Trebinje – Bileća – Nikšić, u blizini kojega bi se trebao graditi aerodrom. Impozantno zdanje je u ruševinama, pa smo odustali od slikanja i nastavili dalje prema Začulama. Tamo nas je dočekala tišina i na svakom koraku dalje od groblja table – pazi mine. Divili smo se stećcima u pravoslavnom groblju, po našoj prosudbi ima ih sedamdesetak. Stalnih stanovnika nema. Povratak nazad bio je rizična vožnja u dužini od 24 kilometra. Svaki automobil iz susjednog smjera bio je opća opasnost, jer se zbog trave i gustiša nemate gdje skloniti. Tu nema riječi o pretjecanju, sretan si ako se možeš mimoići. Na kraju to nam je uspjelo. Laknulo nam je tek u Zavali, gdje smo od turističke voditeljice Helene, jedne od vila u Vjetrenici, doznali da je sezona bolja od prošlogodišnje.

   Ukratko, ni „Aerodrom Trebinje“ koji bi se trebao graditi na lokalitetu Trebinjske šume, ima već i direktora, ne bi prostoru donje Hercegovine mogao pomoći. Previše bi tu pristupnih cesta trebalo graditi za oko 2.500 stalnih stanovnika općine Ravno, 3.500 Ljubinja i 38.000 Trebinja, tako da sigurni smo – spas za cijelo područje može doći samo sa zapada, iz doline Neretve!

{gallery}2021/7/popovo{/gallery}

Tekst i foto: D. Musa

by | 27. srpnja 2021. 12:16 | Vijesti

Propustili ste? Poslušajte!

AUDIO: Najavljen novi bojkot trgovina u BiH

AUDIO: Najavljen novi bojkot trgovina u BiH

Više neformalnih udruga građana poziva opet na bojkot trgovina. Podsjetimo, porezne uprave Federacije BiH i Republike Srpske objavile su da bojkot trgovina, koji je 31. siječnja organiziran širom Bosne i Hercegovine – nije uspio, odnosno da je potrošeno u kupovini...

AUDIO: Zanimljivi programi povodom Noći muzeja 2025.

AUDIO: Zanimljivi programi povodom Noći muzeja 2025.

U organizaciji Hrvatskog muzejskog društva jubilarna 20. Noć muzeja održat će se u brojnim hrvatskim muzejima, galerijama i znanstveno-obrazovnim institucijama.Ovogodišnje jubilarno, dvadeseto izdanje nosi temu „Muzeji – vidljivi i nevidljivi“. Ovom temom želi se...