Kiši već dvadesetak dana u Hercegovini, međutim radnike tvrtki iz oblasti poljoprivrede, to ne priječi da poštujući agrotehničke rokove, obavljaju redovite poslove.

Tako smo ovih dana zaposlenike tvrtke „Dominant“ iz Gabela Polja, zatekli u vađenju sadnica vinove loze u Nerezima, kraj Čapljine. Naravno, nemaju kada čekati poboljšanje vremenskih prilika jer mlade sadnice se vade kada opada lišće.
„Uvjeti nisu baš najnormalniji, ali se može raditi. S dobrim traktorom i dobrim plugom vađenje ide, naravno otežano je zbog raskvašenog tla, ali vadi se bez oštećenja. Zemlja je dosta rahla i specifična, laganija zemlja, tako da se i u ovakvim uvjetima može raditi“, kaže inženjer Kadijević, te na upit kakav je sortiment, nastavlja:
„Ovdje su 95 posto vinske sorte prihvatljive za ovo područje Hercegovine – žilavka blatina i prateće sorte. U zadnje vrijeme u brdskom dijelu na terenima s mljevenim kamenom, osnovne sorte se dopunjuju s merlotom, caberneom i syrahom, koje se mogu nositi s ovim područjima i klimatskim uvjetima. Proizvodnja je značajno opala zadnjih godina, došlo je do zastoja u podizanju vinograda, zbog čega je dio rasadničara odustao od proizvodnje. Mi se još držimo zahvaljujući manjim narudžbama, za zamjenu postojećih ili za podizanje novih vinograda“, konstatira Kadijević te na upit može li loza zauzeti dio napuštenih plantaža smilja ističe:
„Da, jednim manjim djelom, a u perspektivi je da se većina parcela koje su bile zasađene smiljem popuni vinovom lozom ili maslinama. Mislim da je trenutno na tim područjima puno aktualnija maslina, kao zamjenska kultura za smilje, koje nije dalo očekivane rezultate. Smilje se dakle, izbacuje iz proizvodnje, a zamjenske kulture su maslina i jednim manjim dijelom vinova loza“.
-Odgovaraju li takva tla lozi, koja ima duboki korijen?
-Tlo je izuzetno kvalitetno i povoljno za vinovu lozu, samo treba proizvoditi sadnice na određenim podlogama koje prihvaćaju takvo tlo. To su podloge za teža, kamenitija zemljišta, dosta otporne na kreč i na sušu.
Inače, tvrtka „Dominant“ ima proizvodnju sadnog materijala u BiH i Hrvatskoj – Metković i Opuzen. Kad je riječ o vinovoj lozi ing. Kadijević ističe da je situacija slična, stagnacija je u podizanju vinograda s obje strane granice, čak je u Hercegovini tražnja nešto veća. Treba reći da se lozni cijepovi nakon vađenja iz rasadnika skladište u komorama ili trapovima, gdje se čuvaju do prodaje, odnosno sadnje.
Tekst i foto: D. Musa

{gallery}2019/191123sadnice{/gallery}