Iz perspektive povrtlara u Višićima, naselju s najviše plastenika u Bosni i Hercegovini, nijedan vjetar nije povoljan. Kad se vidaju štete u poljoprivredi juga Hercegovine, obično se akcent baca na buru, međutim da i južine znaju donijeti nevolje uvjerili smo se ovih dana pri posjetu članovima Poljoprivredne zadruge „Matica“ iz Višića. Na imanju Vlatka Maslaća uz domaćina zatekli smo četvoricu ‘zadrugara’ kako u rano jutro zatežu i pritežu najlon foliju, plastenik podugačak, a gazda zahvalan sugovornik:

„Ove jugovine i jak vjetar su zlo. Prije petnaestak dana naišao je vihor i raskrio, to je naša svakodnevnica. Traži novac i pokrivaj. To je tako u našem poslu. Ovo nije prvi put, najgore kad je najlon noviji, ako je star najlon haje opet nekako, i kad ima kultura. Sad je kod mene salata, ali nije još velika pa neće biti velike štete, bar se nadam“, sumira stanje i događaj Vlatko, te na upit o površini i cijeni najlon folije nastavlja:

„Plastenik je 75 metara radne površine, na dvije je vode, na dvije lađe kako mi to kažemo, pola mi je otkrilo. Ovo je oko 900 KM, pola plastenika, problem je iskeširati te novce odjednom“, pojašnjava Vlatko, te na opasku hoće li salata toliko donijeti kaže:

„Ako donese bit će dobro, taman će sanirati štetu, ali ako se proda, to je uvijek upitno. Salata je skoro ekološki uzgojena, samo jedna zaštita, pet šest dana nakon sadnje, međutim tržište i cijena su uvijek nepoznanica. Trudimo se proizvesti što kvalitetnije, jer onda preko zadruge imamo mogućnost izvoza u Hrvatsku, gdje je cijena nešto bolja,“ konstatira Vlatko kojem je u kako Višićani kažu „u vihoru“ stradao još jedan, manji plastenik, u kojem je bilo namjensko cvijeće, krizanteme.

„Ukupna šteta je oko 1.500 KM. Sreća je da se mi zadrugari ispomažemo, još da tražimo radnike gdje bi bili“, kaže Vlatko te dodaje da nije sam pretrpio štetu, slično je prošao još jedan broj povrtlara.

Govoreći i zbirnoj šteti na plastenicima Marijan Brajković, direktor PZ „Matica“ prema kojem se slijevaju sve informacije kada je riječ i o lošim, a i o dobrim događajima kada su u pitanju zadrugari, kaže:

„U odnosu na ne tako jak vjetar i sami smo iznenađeni da je došlo do većeg broja uništenih folija na plastenicima. Razlog je bilo neko čudno puhanje vjetra, ovdje narod kaže vihor, koji se dogodi. On jednostavno na jednom području uništi radom više najlona, dok u drugom djelu nema nikakve štete. Bilo je ljudi kojima je vjetar raskrio i po četiri plastenika, većinu šteta proteklih dana uspjeli smo sanirati. Prosječno po plasteniku šteta je oko 1.000 KM. Uništeno je tridesetak objekata, a u polju smo vidjeli par objekata koji su totalno uništeni i folije i konstrukcije, a nedavno su završeni i pokriveni“, kaže direktor Brajković.

Okupljeni zadrugari žale se da su štete od vjetra, zadnjih godina učestale, a događaju se čak i ljeti. Uglavnom, priča iz Višića samo je potvrda da čovjeku, težaku, što je tradicijski naziv na jugu Hercegovine za čovjeka koji žive od zemlje, nije lako. Nema on vremena razmišljati što je razlog – klimatske promjene ili nešto drugo, tek poslije sezone u kojoj je najzad nešto zaradio, sada novac mora trošiti za prekrivanje plastenika.

{gallery}2019/folija{/gallery}