Nakon skromnog utrška u 2018-oj godini, dvojili su južno-hercegovački povrtlari – što raditi i saditi. Dvojbe je pojačavala činjenica da tradicionalne kulture – paprike, rajčice, krastavci.., u plasteničkoj proizvodnju nisu ispunile očekivanja. Koje kulture su zauzele plastenike ove sezone, govori Marijan Brajković, direktor Poljoprivredne zadruge „Matica“ iz Višića:
„Ove godine je u biti posađeno ono što se sadi godinama, međutim ono što je primjetno opale su površine posađene rajčice i paprike. Ako bude po nama, mislim da će držati dobru cijenu, ali teško da će se raditi samo o količinama kojima mi raspolažemo, jer u biti sve će opet ovisiti o enormnom uvozu“, ističe Brajković, te na upit što su bile zamjene za dvije tradicionalne kulture nastavlja:
„Ljudi se snalaze, svaštare. Poznata je situacija iz prošle godine s rajčicom, da je do tridesetak posto ostalo uopće neobrano, a ostalo je s obzirom na skupu proizvodnju prodano po bagatelnim cijenama, pogotovo kad govorimo o klasičnim crvenim sortama. Puno bolje su prošli ljudi s pink sortama, kojih je naravno ove godine posađeno puno više nego lani, tako da ćemo vidjeti što će biti. To je jedno veliko ulaganje, vrlo skupa proizvodnja i kad izgubite jednu sezonu to postaje veliko opterećenje za samog proizvođača. Ako je dotrajao najlon, što i sami možete vidjeti kad prolazite kroz polja na sve više plastenika, on se više uopće ne mijenja ostaje zapušten, ljudi prelaze na alternativne proizvodnje koje je puno jeftinije izvesti. Tu se prvenstveno radi o domaćoj paprici tzv. čapljinki, na kojoj ćemo ubuduće morati puno više poraditi, cilj nam je brendirati tu sortu. Primjetno je da su se ljudi prebacili na neke kulture koje nisu tipične za plastenike – špinat, zelenu salatu… Dosta je veći nasad bostana u plastenicima, povrtlari pribjegavaju onome što je jeftinije za proizvodnju i to je razlog zašto je došlo do pada proizvodnje paprike od hibridnih sjemena i rajčice, jer radi se o puno skupljim proizvodima“.
Direktor Brajković naglašava da će u idućoj sezoni pokušati na nekoliko duluma sadnju ranog krumpira da vide „kako reagira naša miko lokacija na tu vrstu povrća“. Što se tiče dozrijevanja povrća, zbog zahlađenja masovnija berba posebice rajčice će kasniti. Za sada se bere i na veletržnicu u Tasovčićima dovozi uglavnom povrće iz grijanih plastenika kojih je u tzv. Višićkoj kaseti malo. Uglavnom, svi se nadaju, dok nepovoljne vremenske prilike čine svoje, uglavnom na štetu poljoprivrednika.
Tekst i foto: D. Musa
{gallery}2019/190518_povrce{/gallery}
