Stećci na UNESCO-oj listi iz stolačkog kuta
Prošlo je više od godinu dana, 15. srpnja, od kada je na samitu UNESCO-a u Istambulu donesena odluka o upisu stećaka na listu svjetske kulturne baštine. Podsjećamo, na listi se nalazi ukupno 30 nekropola, od kojih se 22 nalaze na teritoriju BiH, po tri su na području Srbije i Crne Gore, a dvije na teritoriju Hrvatske. Euforija je trajala kraće nego što se očekivalo, stećci u pali u treći plan, politička prepucavanja i raznorazne afere ponovo zauzele medijsku scenu. O stećcima se malo govorilo i na godišnjicu upisa, a znatiželja što je proglašenje svjetskom baštinom donijelo stećcima vodila nas je do Stoca gdje je Ante Vujnović ravnatelj JU „Radimlja“, na postavljeno pitanje kazao:
„Mi zaista možemo reći da nam je UNESCO u proteklih godinu dana, donio dosta toga pozitivnoga. Naravno, ne možemo to mjeriti s nekim drugim destinacijama u svijetu koje su pod zaštitom UNESCO-a. Obje naše nekropole koje su se našle na listi – Radimlja i Boljuni, bilježe porast broja turista. Par mjeseci prije uvrštenja na listu mi smo uz Radimlju, preuzeli i održavanje Boljuna. Tako smo prošle godine u više navrata kosili i čistili nekropolu, što smo nastavili i ove godine pa je i ta nekropola spremna za posjetitelje. Boljuni sada imaju proširen parking i sanitarni čvor. Udruga građana „Neveš“ čije je sjedište u Boljunima, u suradnji s općinom Stolac proširila je prilazni put i ogradila nekropole. I mi smo se priključili, pa zajedničkim snagama radimo na promociji stećaka“, kaže Vujnović, te na upit – tko su posjetitelji nekropola, studenti, namjernici…, nastavlja:
-Iskreno, najmanje je onih koji bi tu trebali dolaziti – studenta povijesti, studenata povijesti umjetnosti, arheologije…, koji bi mogli provesti dane i dane proučavajući sve ono što je isklesano na stećcima. Studenti koji dolaze su slučajni posjetitelji. Evo recimo, danas smo imali dva autobusa, jedan s gostima iz SAD-a, a drugi iz Češke. Uspjeli smo sklopiti sporazum s agencijom „Atlas“ iz Dubrovnika koja će ove sezone dovesti ukupno dvadeset grupa. Dakle, posjetitelji su raznovrsni, uglavnom obični turisti.
-Što pitaju?
-Prvo je pitanje iz kojeg su stoljeća, drugo jesu li tu rađeni, pa tko su bili pokojnici, tko klesari. Zatim obično pitaju koliko izrada stećka košta, pa koliko ima stećaka u općini Stolac. Stećci ih stvarno zanimaju.
-Što im odgovarate kada pitaju koliko izrada stećka košta?
-Mi se konkretno nismo time bavili, ali imam prijatelja koji se bio angažiran na projektu izrade stećka. Rekao mi je da sama sirovina za stećak od pet tona, košta oko 6.000 eura, bez klasične obrade, bez izrade figura, natpisa i ostalog, tako da se okvirno može reći da je cijena negdje od 20 – 30.000 maraka. Skupi su.
-Stječe se dojam da su Boljuni u sjedni Radimlje, zahvaljujući i Maku Dizdaru?
-Boljuni su stećcima najbogatija nekropola u Stocu, 274 stećka, 130 više nego Radimlja, zatim imaju najviše natpisa čak 19, međutim dalje su od prometnice, teže je do njih doći, dok Radimlju vidi svatko tko dolazi ili odlazi iz Stoca. Što se tiče maka Dizdara, nije on pjevao samo o Radimlji, inspiraciju je često tražio upravo na Boljunima. Pokušat ćemo ih oživjeti kroz dalje uređenje puta, kroz neke nove turističke sadržaje kao što je gastro ponuda…
-Postoji li precizna evidencija koliko na stolačkom području ima stećaka?
-Prema popisu 1954., ne brojka je sigurno veća. Mislim da općina Stolac sigurno ima 2.300 stećaka na 15 – 20 nekropola. Planiramo iduće godine pristupiti sustavnoj tematskoj rekognoscijaciji kako bismo utvrdili stvarno stanje i tako biti prva općina u BiH koja će obaviti taj posao.
Uglavnom, u praksi upis stećaka na listu svjetske baštine očito je imao odjeka, na valu tih pozitivnih promjena u Stocu planiraju napraviti dalje prodore, jer očito radi se o poslu koji obećava, što govori i prošlogodišnjih oko 9.000 turističkih posjeta Radimlji.
{gallery}2017/galerija/stecci{/gallery}
