Potpuno druga slika na Veletržnici u Tasovčićima u petak 30-og srpnja u odnosu na petak, 23-eg srpnja, nakon cjenovnog potopa dogodio se neočekivani uzlet cijena niza artikala.

Po svemu sudeći za to je dobrim dijelom zaslužna suša, koja je potaknula rast cijena krumpira, luka, pa i povrća na otvorenom. Nakon mjesec i pol dana cijena krumpira je sa 0,30 do 0,50 KM, skočila na 0,50 do 0,70 KM i s obzirom da do daljnjeg neće biti kiše moguć je i dalji rast. Za nijansu je skuplji i kupus, čija je cijena 0,4 do 0,5 KM. Porasla je i cijena kelja 1,0 do 1,2 KM, a malo iznenađenje je skok cijene zelene salate čija je nova cijena 1,2 do 1,6 KM za kilogram. Cijena rajčica se nakon dvotjednog pada vratila do 1,0 do 1,5 KM pink sorte. U porastu je i cijena krastavaca koja je 0,7 do 0,9 KM, cijena crvenog luka je skočila na 1,0 do 1,2 KM. Rasla je i cijena mahuna koje su 3,5 do 4,0 KM za kilogram.

   U zadnjem srpanjskom barometru cijena pravi raritet jedno neočekivano pojeftinjenje, paprika koje su s 1,0 do 1,5 KM pale na 0,8 do 1,0 KM za kilogram. Za nijansu su jeftinije i paprike roge koje su 1,5 do 1,8 KM. Cijene su zadržali rijetka raštika 1,5 do 2,0 KM, prasa koja stiže iz okolice Fojnice u Bosni, 3,0 KM, peršin i celer čiji se list zelene mase cijeni od 3 do 4 KM za kilogram. Tikvice su ostale na 0,7 do 0,8 KM, mrkva 0,9 do 1,0 KM, cikla 0,8 do 1,0 KM, bijeli luk koji je unutar veletržnice od 4,5 do 5,0 KM za kilogram, dok se vijenci bijelog luka ispred veletržnice cijene čak 8 KM za kilogram.

   I kod voća više je poskupljenja nego pojeftinjenja, od pregleda cijena 23-eg srpnja, skuplje su breskve nova cijena je 1,5 do 2,5 KM, pa nektarine 2 do 3 KM, a manji pomak bilježi i cijena bostana koji je 0,4 do 0,5 KM. U padu je cijena lubenica, nova je 0,20 do 0,40 KM. Problem proizvođača lubenica uslijedio je dozrijevanjem ovog jednogodišnjeg voća u drugim dijelovima BiH, pa nema plasmana izvan Hercegovine, koja ponuđenu količinu jednostavno ne može progutati. Nešto jeftinije su i jabuke 0,8 do 1,2 KM, te grožđe koje se cijeni od 1,5 do 1,8 KM za kilogram. Kruške su ostale na zavidnih 1,8 do 2,5 KM, kajsije su i dalje 3,0 do 3,2 KM, kupine su 5, ribizle 6, a maline i borovnice iz uzgoja, 8 do 10 KM za kilogram.

   Na prilazu veletržnici za srpanjske žege, neočekivana ponuda, daleko najbogatija je ponuda drva za ogrjev, što nas je iznenadilo. Prodavači na upit o toj zanimljivosti lakonski odgovaraju kako – dobri domaćini drva kupuju ljeti, a loši kad okrene zima. Tom argumentu nema se što prigovoriti, cijena je od 90 KM prostorni metar oblovine, pa do 100 KM cijepana. Ističemo, za cijenu drva presudno je ipak umijeća pogađanja, može biti i niža ako je kupac vješt u licitiranju i obrnuto. Domaća jaja su od 0,22 do 0,30 KM komad, mlade koke 11, a pijetlovi 15 KM komad. 15 KM komad cijeni se i mladi purani.

Riba se nudila na ljetna četiri štanda cijenila se od 6 KM somići, 9 je bila pastrva iz uzgoja, 11 šaran, dok su lubin i orada bili od 15 do 17 KM. Prodavači ribe u ljetnom razdoblju, ranije se povlače s Veletržnice. Ponuda sira je standardna, cijena se kreće od 4 KM mladi sir iz Podveležja, pa do 20 KM suhi ovčji sir s Morina i Zelengore, te livanjski ovčji u kolutovima. Dimljeni sir je 16 KM, a sir od obranog kravljeg mlijeka tzv. torotan 8 KM. Na jednom štandu i dalje se prodaju presadnice povrća čija je cijena od 0,10 KM zelena salata, prasa i peršin, 0,20 KM su presadnice raštike, dok su kupusi 0,25 KM. Iako je ljeti ponuda ispred veletržnice znatno skromnija nego tijekom ostalog dijela godine, navedeno je samo dio koji se nudi petkom na prilazu Veletržnici.

Tekst i foto: D. Musa

Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 – Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

{gallery}2021/7/307pijaca{/gallery}