Poslije raznolikog programa kroz četiri večeri, završena je 17-te po redu manifestacija Stolačko kulturno proljeće 2019.“ Jedna od odlika ovogodišnje manifestacije bila je da su dva sadržaja po običaju, rezervirana za nekropolu stećaka Radimlju – Vidoška pjesnička noć i predstavljanje zbornika Stolačko kulturno proljeće, ovoga puta održani u Biskupijskom centru Sarsenterum u Stocu. Naravno, razlog je promjenjivo vrijeme, pa su organizatori Matica hrvatska Stolac, što se kaže – išli na sigurno. Završna manifestacija bila je dobro posjećena, zanimljiva i sadržajna, čemu je svakako doprinijela i središnja tema Zbornika „Hrvati u Vojvodini“.
U ulozi predstavljača ovogodišnjeg zbornika bili su Željko Raguž, urednik zbornika i jedan od zastupnika Hrvata iz BiH u Saboru Republike Hrvatske, Tomislav Žigmanov, književnik i pisac rođen u Tavankutu kod Subotice, te Darko Baštovanović, politolog iz Srema, obojica članovi Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) iz Subotice.
Predstavljajući zbornik i središnju temu 17-og broja – Hrvati u Vojvodini, urednik Raguž uz ostalo, je kazao:
„Mi Hrvati istočnog dijela Hercegovine, kao i Hrvati u Boki i Vojvodini, imamo nekih dodirnih točaka pa se dobro razumijemo. Otuda je logično da nakon teme o Hrvatima Boke progovorimo o položaju i sudbini Hrvata Vojvodine“, obrazložio je Raguž, a zatim podcrtao:
„U proteklom razdoblju dijelovi naroda dobili su status nacionalne manjine, poput Hrvata Vojvodine, a kroz slična iskušenja prolaze i još neki narodi Istočne Europe“, kazao je Raguž, te nastavio:
„Tema kako se od naroda postaje manjina može se osjetiti i u zborniku. Ova tema je tabu tema i u Hrvatskoj i u Srbiji, ali i u BiH, gdje se o tome također šuti“, rekao je Raguž pa se zapitao:
„Kako je živjeti u državi u kojoj se tvoj narod smatra za glavnog neprijatelja, poput Hrvata u Vojvodini, slično su prošli i Srbi u Hrvatskoj, a slična sudbina prijeti i Hrvatima u BiH, gdje se radi na stvaranju dva unitarna entiteta, u kojima bi ostali narodi dobili status nacionalne manjine?“
Pitanje je ostalo visiti u zraku, mada su na njega dijelom odgovorili predstavnici vojvođanskih Hrvata.
Darko Baštovanović, mladi politolog iz Srijema, govorio je o društvenom i političkom položaju Hrvata u Vojvodini, te naglasio „Mi smo zajednica koja je snažno proeuropski orijentirana.“
Tomislav Žigmanov poznati politički angažirani vojvođanski književnik i publicist predstavljajući Hrvate u Vojvodini kazao je kako su oni na tom području „dijelom autohtoni, a dijelom doseljeni narod“.
„Neki su tu što se kaže od stoljeća sedmog, a neki od velike seobe upravo i s ovih prostora, kada su povlačenjem Osmanlije u 17-om stoljeću, naselili prostore Sombora i Subotice u Srbiji, te Baje u Mađarskoj.“
Žigmanov je uz ostalo kazao da trenutačno u Srbiji ima 57.900 Hrvata, te da je u ratu iz Vojvodine iselilo 30 – 40.000 Hrvata.
„Da bi se u okruženju koje nije blagonaklono, sačuvao identitet i nastavio rad na očuvanju posebnosti, potrebni su strpljenje i mudrost“, naglasio je Žigmanov.
Moramo primijetiti da bi iz izlaganja Žigmanova i Baštovanovića, štošta mogli naučiti i neki ovdašnji političari. Sve što su izgovorili u kontekstu situacije i planova, izrečeno je uz uvažavanje zemlje u kojoj žive. Nije to bilo kukanje, kakvom se prepuste neki gosti ili ovdašnji političari, već kulturna i odmjerena analiza, kroz koju se traže načini za poboljšanje položaja.
Na kraju programa Mladen Bošković, predsjednik Matice hrvatske Stolac, uručio je priznanja prof. dr. Miroslavu Palameti i Miri Ragužu, za dugogodišnju uspješnu suradnju i podršku. U zabavnom dijelu programa nastupila je Ženska pjevačka skupina Vidoštačke kraljice.
{gallery}2019/stolacpjesnici{/gallery}
Tekst i foto: D. Musa
