Radio Čapljina uživo

agsdi-google-wallet

Slušaj nas!

91,3 FM

Na veletržnici u Tasovčićima: S kišama padaju i cijene krumpori samo 0,30 – 0,60 KM, bijeli luk 4 – 6 KM, a domaća slanina 15 – 16 KM

Na veletržnici u Tasovčićima: S kišama padaju i cijene krumpori samo 0,30 – 0,60 KM, bijeli luk 4 – 6 KM, a domaća slanina 15 – 16 KM

by | 8. siječnja 2021. 17:29 | Vijesti

   Petnaestodnevne kiše, uvoz i druge neprilike za ovdašnje proizvođače uvjetovale su ukupno uzevši niže cijene voća, a posebice povrća, nego što su bile u zadnjem prošlogodišnjem pregledu.

Krećemo redom s pojeftinjenjima. Cijena krumpira je pala na samo 0,30 do 0,60 KM za kilogram. Krumpira ima sa svih strana što je i razlog pojeftinjenju. Nastavljen je pad cijene karfiola koji je od samo 0,40 do 0,80 KM za kilogram. Najbolja ilustracija stanja s plasmanom karfiola je podatak da se gajba prodaje za samo 4 KM! Posve neočekivano pojeftinio je bijeli luk koji se cijeni od samo 4 KM refuza pa do 6 KM vijenci. U pregledima cijena ne pamtimo da je cijena bijelog luka padala u siječnju, ali i to se dogodilo na početku 2021. godine. Nešto jeftiniji još su špinat 1,1 do 1,4 KM, zatim brokule 1,5 do 1,7 KM i kupus pupčar 1,4 do 1,5 KM. Za nijansu je skuplji samo list blitve čije je cijena 1,2 do 1,9 KM.

   Cijene ostalog povrća ostale su manje više na istoj razini, kupus je 0,35 do 0,50 KM, crveni luk 0,60 do 0,80 KM, mrkva i cikla su 0,9 do 1,0 KM, kelj je od 0,9 do 1,0 KM, dok se raštika trži za 1,8 do 2,0 KM. List peršina je 4 do 5 KM, a celera od 3 do 4 KM, mladi luk pera, kad se pojave, nude se za oko 2,5 KM, dok je prasa od 1,5 KM debele pa do 3,0 KM tanke stabljike. Tikve za juhu cijene se od 0,5 do 1,0 KM, a domaći grah je 5 do 7 KM za kilogram. Radi ilustracije ističemo da se trenutačno talijanska i turska paprika na Veletržnici, cijene oko 2 KM, dok su patlidžani 3 KM, a također, uvozni batat je 3,9 KM.

   Pojeftinjenja pretežu i kod voća, jeftinije su domaće suhe smokve samo 2 do 3 KM, a cijene su zadržali orasi u ljusci, koji su 5 do 6 KM, jezgra je 15 do 17 KM jabuke – domaće su 0,7 KM, uvozne do 1,4 KM, dok su isključivo uvozne kruške skuplje, a cijene se od 1,8 do 2,5 KM. Uslijed kiša došlo je do pada cijena agrumima iz Neretve, mandarine su od 1,0 do 1,1 KM, klementine od 1,0 do 1,2 KM, naranče od 1,0 do 1,4 KM, dok je limun 1,5 do 2,5 KM.

   Zbog slavljenja pravoslavnog Božića ponuda drva bila je skromnija, cijena standardna od 80 KM za prostorni metar oblovina, pa do 95 cijepana. Vreća stajnjaka cijenila se 5 do 6 KM. Ponuda ribe unatoč kiši, obilna za 2,5 do 3,0 KM tržile su se babuška i glave šarana, 6 KM bili su somići i gere, 9 KM bila je pastrva iz uzgoja, a 10 šaran. Fileti šarana bili su 14 KM, a lubin i orada iz neumskih ribogojilišta, 15 do 17 KM za kilogram.

   Mliječni proizvodi – suhog ovčjeg sira s Morina nije bilo, ali je zato bilo suhog ovčjeg sira iz Podveležja po cijeni od 15 do 20 KM, Livanjski sir u kolutovima bio je 20 KM, dimljeni kupreški sir nudio se po 16 KM, Na veletržnici se pojavio i drugi prodavač sira iz Kupresa, i to miješanog ovčjeg kravljeg, po cijeni od 12 KM. Najjeftiniji je bio mladi sir iz Podveležja koji se nudio za 4 KM. Zanimljivo domaća jaja po cijeni od 0,20 KM su se rasprodala, a bilo je i domaćih jaja po cijeni od 0,30 KM.

   Suha jarčevina i dalje je najskuplje meso, cijenila se 27 KM, svinjska pečenica bila je 20 KM, šarena slanina 15 do 16 KM, a bijela 8 KM za kilogram. Pored navedenog nudila se i razna druga roba kao što su ljekovito bilje, kućanske i poljoprivredne alatke kovača iz Vareša, kunići, perad, razne vrste domaćih sokova i marmelada i slično. Unatoč kiši i pravoslavnom Božiću zbog čega je izostao dio prodavača – proizvođača, iz Istočne Hercegovine, prilaz veletržnici prvog petka u 2021. godini bio je tradicionalni pijačni. 

Tekst i foto: Dušan Musa

   Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 – Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

{gallery}2021/veletrznica{/gallery}

Propustili ste? Poslušajte!

Audio: Miroslav Nikše povodom Svjetskog dana radioamatera

Audio: Miroslav Nikše povodom Svjetskog dana radioamatera

Na današnji dan 18. travnja obilježava se Svjetski dan radioamatera.  Miroslav Nikše, predsjednik ZRHB govorio je za Radio Čapljinu; https://open.spotify.com/episode/4Fhg7ZkNB03uVDrXF0jQBo Radioamateri Herceg Bosne djeluju i razvijaju svoju djelatnosti na području...

Mladi u politici

Mladi u politici

Većina mladih, ali i mnogi stariji nisu svjesni da je politika uključena u svaku sferu života – od uređenja parkova, odvodnje do izgradnje autocesta i slično. No što to vrijedi ukoliko se mladi ne bave politikom i zbivanjima važnim za uređenje države ili barem svoje...