Ostali smo zatečeni prizorom na pristaništu Karaotok u Parku prirode Hutovo blato. Na pristaništu nasukane barke, vodostaj kao usred sušnog ljeta. Sumornu sliku dočekala nas je na Međunarodni dan zaštite močvara i močvarnih staništa, 2. veljače. To je iznenađenje ako se ima na umu da je prošla jesen, poglavito deseti i jedanaesti mjesec, bila kišovita. Josip Vekić voditelj službe zaštite JP Park prirode Hutovo blato, na temu vodostaja, kaže:
„Možete vidjeti i rijeka Bregava skoro će stati. Šta je po srijedi bez temeljitog istraživanja, teško je reći. Možda ti Gornji horizonti oduzimanje vode, zatim podzemni vodonosci su vjerojatno prazni, treba se napuniti podzemlje, dugotrajna je zimska suša, siječanj je bio bez padalina, bura je, povuklo se i more, može se vidjeti na ušću Neretve da je velika oseka. Uslijed takvih vremenskih prilika, Neretva je niska nema dotoka vode. Iz Hutovog blata voda je doslovce otekla u Neretvu, a zatim u more. Izdašni izvori Hutova blata pomalo staju, e sad, možete zamisliti kakva će situacija biti tijekom ljeta“, zabrinuto će ing Vekić, te na upit jesu li na stanje u Hutovom blatu mogli utjecati tzv. Gornji horizonti, odnosno koliko je taj sustav u funkciji nastavlja:
„Vjerojatno da, vode Dabarskog i Fatničkog polja već se ulijevaju u Bilećko jezero. Tunel što ide iz Nevesinja u Berkoviće, povući će vodu iz Nevesinjskog polja, to su problemi. Po kraškim poljima istočne Hercegovine nema vode, sve se kanalizira u Bilećko jezero, to je situacija koja ne obećava ništa dobro za dotoke vode u Hutovo blato. Dotoci vode su slabi, Neretva se smanjila, more polako ulazi. Sad su ove zimske i proljetne oseke, kad krenu ljetne plime i popodnevni maestral podigne Neretvu neizbježna je slana voda i u Hutovom blatu i na Neretvi. Sigurno je neizbježna. Nešto se mora po tom pitanju raditi. Hrvatska će koliko vidim, sebi napraviti branu, čujem da su ti projekti već pri završetku, odnosno početku radova. Hoćemo li mi po tom pitanju u našoj državi, išta raditi, tim pitanjima trebaju se pozabaviti nadležni“.
-Ako tijek događaja bude takav u Hutovu blatu mogli bi se umjesto ptica močvarica nastaniti galebovi, a u vodi srdele?
-Ne znam hoćemo li loviti srdelu, ali tijek stvari upućuje da vode neće biti, osim eventualno slane, što bi moglo dovesti do pojave slanih poplavnih livada. Moglo bi piti plamenaca, flamingosa, a ovo drugo stvarno ne znam. Neke druge ribe će kod nas doći, kao što i dolaze, vjerojatno i ptice, moglo bi se promijeniti sve. Međutim, ako smo mi poljoprivredno područje i zavisimo od poljoprivrede, stvarno ne znam kako ćemo proći što se tiče natapanja i zalijevanja. Ne znam što će nas snaći, tijek stvari za sada, nam ne ide na ruku.
Dojam je da Hutovom blatu više ne pomažu ni kišne jeseni, a kamo li kiša dvije, kad je vodostaj u pitanju problemi su očito je složeniji.
Iz Parka prirode Hutovo blato uz nizak vodostaj koji upućuje na sumorne prognoze, jedna lijepa vijest. Tijekom uobičajenog zimskog prebrojavanja registriran je rekordan broj ptica u zadnjih pet godina! Uz dojmove iz Hutovog blata ističemo i važnost močvarnih staništa. Naime, još prije dvadesetak godina ljudi su močvarna staništa smatrali nepotrebnim, prljavim, izvorima različitih bolesti. Takva stereotipija su dovela do uništavanja najbogatijih ekoloških sustava na planetu. Koliko su ona važna vidi se po činjenici da u močvarnim područjima koja danas čine samo šest posto Zemljine površine živi 40 posto svih biljnih i životinjskih vrsta! Nastojeći spriječiti dalju devastaciju 116 država svijeta među kojima je i Bosna i Hercegovina, potpisalo je tzv. Ramsarsku konvenciju kojom se obvezuju na očuvanje močvara na svom teritoriju.
{gallery}2022/02/blato{/gallery}
Tekst i foto: D. Musa
