Ostaci nekadašnje predblagdanske živosti na veletržnici u Tasovčićima ostali su još u tragovima ispred veletržnice.
Potvrđuju nam to prodavači – sira, ribe mlijeka, suhog domaćeg mesa itd. Što više kažu da je veća gužva bila u srijedu, nego na Badnji dan u četvrtak. Da su se vremena promijenila svjedoče stabilne cijene, bilježimo takorekuć milimetarska pomicanja i ništa više. Iako je veća živost vladala ispred veletržnice pregled kao i obično započinjemo cijenama povrća. Ističemo dva artikla, mlade božićne krumpire koji su se cijenili 1,3 KM, te rajčice izvrsne kvalitete, čija je cijena bila 1,2 KM, za kilogram. Oba artikla dopremili su proizvođači iz Vojnića kod Ljubuškog. Za razliku od rajčica domaćih paprika, krastavaca, patlidžana i tikvica u prodaji nema već dvadesetak dana.
Registrirali smo dva skoro simbolična poskupljenja, blitve koja se cijenila od 0,8 do 1,5 KM, te batata 3 KM, kao i dva pojeftinjenja karfiola 1,3 do 1,5 KM i brokula 1,5 do 2,0 KM. Cijene ostalih artikala nisu se mijenjale. Krumpiri su bili 0,40 do 0,70 KM, kupus 0,35 do 0,50 KM, crveni luk 0,60 do 0,80 KM, mrkva i cikla 0,80 do 1,0 KM, kelj 0,90 do 1,10 KM, špinat je bio od 1,0 do 1,7 KM, a zelena salata od 1,0 do 1,8 KM. Karfiol se i dalje cijeni od 1,3 do 1¸5 KM, raštika je od 1,5 do 2,5 KM, kupus pupčar bio je 1,5 do 1,8 KM, dok se prasa tržila od 1,5 do 3,0 KM. Listovi celera su 3 do 4, a peršina 4 do 5 KM za kilogram. Grah u zrnu je od 4 KM kanadski pa do 7 KM domaći, a bijeli luk od 5 KM refuza pa do 10 KM, vijenci. Za one koji drže liniju ističemo da ima i tikava za juhu, čija je cijena od 0,5 do 1,0 KM kilogram.
Voće, prodavači iz Bosne su na Badnji dan već oko devet sati zatvorili svoje boksove, zbog dva neradna dana i otputovali kućama. Cijene su proteklih dana bile stabilne. Nešto skuplje jedino su bile klementine iz Neretve, 1,5 do 1,8 KM, mandarine su bile 1,0 do 1,3 KM, neretvanski limun 3,0 do 3,5 KM, a naranče 1,5 do 2,0 KM. Bilo je ljutih šipaka koji su se cijenili 1,0 do 1,2 KM, pa dunja po 1,3 KM, zatim kivija čija je cijena od 0,50 do 1,50 KM, suhih smokava koje su se cijenile od 3 do 6 KM, oraha u ljusci po 5 KM za kilogram, dok je jezgra domaćih oraha bila od 15 do 17 KM. Jabuke su se cijenile od 0,90 KM domaće, pa do 1,4 KM uvozne, a isključivo uvozne kruške bile su 1,7 do 2,5 KM. Svježe šljive iz Rusije, cijene se 2 KM za kilogram.
Prava navala je bila na ribu, prodavači su se valjano opskrbili i može se reći da su se građani navikli na kupovinu ribe iz uzgoja. Cijene standardne – somići i gere bili su po 6 KM za kilogram, pastrva 9, šaran 10, očišćeni zavisno od veličine bili su za marku, dvije skuplji, dok su fileti bili 15 KM. Lubin i orada iz neumskih ribogojilišta, cijenili su se od 15 do 17 KM. Zadovoljni ruke su trljali i prodavači mliječnih proizvoda. Najjeftiniji je bio mladi sir iz Podveležja 4 KM, a najskuplji suhi ovčji sa Zelengore 20 KM, livanjskog sira na Badnji dan nije bilo. Miješani kravlji/ovčji sir bio je 12 KM, kravlji sir – 10 KM, a kravlji sir od obranog mlijeka tzv. torotan 8 KM. Suhi ovčji sir iz Podveležja, cijenio se od 15 do 18 KM, a najtraženiji suhi ovčji sir s Morina, bio je 18 KM. Kajmak iz kace tzv. skorup, bio je 18 KM, a maslo 16 KM itd. Domaća jaja cijenila su se od 0,20 do 0,30 KM komad, koke nosilje bile su 10 do 12 KM, a pijetlovi do 25 KM. Bilo je i kunića po cijeni od 20 KM, najskuplji su bili mladi psići sibirske pasmine 250 KM komad, cijenile su se ženke, dok su mužjaci bili čak 300 KM!
Posebna priča je domaće suho meso, suha slanina mogla se nabaviti od 8 KM bijela pa do 18 KM šarena. Domaće kobasice bile su po 15 KM, pršut 25 KM, suha bravetina 24 KM, a suha jarčevina – tzv plaha, čak 27 KM za kilogram! Bilo je i čvaraka po cijeni od 15 KM. Uglavnom, ponuda domaćeg svinjskog i uopće suhog mesa bila je obilna i raznovrsna. Naravno u ponudi su bila drva, stajsko gnojivo, domaće i kućanske alatke kovača iz Vareša, borovi i jelke, te različiti drugi blagdanski aranžmani, Jednom riječju u srijedu i četvrtak, na Badnji dan, malo se tko s veletržnice vratio a da nešto nije kupio.
Tekst i foto: Dušan Musa
Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:
Članak 14 – Autorska prava
Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.
Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.
Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.
Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!
{gallery}2020/201224pijaca{/gallery}