U crkvi sv. Franje Asiškog održan je znanstveni skup o franjevačkom samostanu Novi kod Čapljine, povodom 650 godina od njegova pisanog spomena.
Na početku skupa je uz prigodne riječi fra Bonifacija Barbarića blagoslovljena spomen ploča, postavljena na samostanu u Čapljini, posvećena franjevcima.
Netom prije izlaganja predavača, na video zidu je prikazan film o povijesti franjevaca u Čapljini i okolici. Prvi od izlagača bio je mag. arh. i pov. Ivan Prce koji je istaknuo kako je povijest samostana Novi još uvijek nerazjašnjena. Ono što je sigurno, prema do sada dostupnim podatcima, je kako postojanje franjevaca na ovom području barem sto godina duže od prvog pisanog spomena samostana Novi.
Dr. pov. fra Andrija Nikić je govorio na temu višestoljetne hrvatske povijesti čapljinske krajine ispisane prezimenima. Istaknuo je kako se njegov popis temelji 25.582 upisa gdje je zapisano 975 različitih prezimena, posebno se osvrnuo na prezime Jurković. O povijesti franjevaca na ovom području fra Andrija Nikić je kazao:
Proučavajući fra Didaka Buntića upoznao sam njegova učitelja fra Petra Bakulu (1816.-1873.). Bakula je knjige učio u Italiji i sudjelovao u upravi Reda, a djelovao je i u drevnom Brotnju – Gradnićima kome je pripadala Čapljina. Išao je on više puta u Rim. Tamo je našao dokumente i napisao knjigu Mučeništva u Hercegovini… na talijanskom jeziku. „Hercegovačka misija, napisao je fra Petar Bakula u Rimu, 1862. zauzima mjesto među prvim misijama u Franjevačkom redu. Nastala je u prvih dvadeset godina poslije osnutka ovoga slavnoga Reda po misionarskim pothvatima.“ to je bilo 1229. godine. To je najstariji poznati datum za 800-tu obljetnicu dolaska fratara u naše krajeve. Dakle, dvadeset godina nakon osnutka franjevačkog reda to znači, 1229. godine, fratri dolaze u Hercegovinu i onda kako su bili povezani uz Dubrovnik i onda su dubrovački trgovci povezani uz fratre, rekli „’ajte vi naprijed, među narod, a mi ćemo sa svojim karavanama, dolaziti k vama pomagati“.
O samostanima na ovom području je kazao: Imamo samostane dva pravca. Prvi pravac je Dubrovnik, Mala braća, dubrovačka rijeka ili Ombla onda Slano, onda Ston, Osinj na ušću Neretve, onda Novi kod Čapljine, Ljubuški, malo dalje imamo Imotski, Duvno… Drugi pravac ide Dubrovnik, Trebinje, Ljubinje, Stolac, Nevesinje i onda ide pravac ili prema Konjicu ili tamo prema Srebrenici i tako su fratri imali dva ogranka, a dubrovački trgovci išli pa dođu gore do fratara pa onda ih malo počaste, daju malo hrane, stoka nije gladna… Tako ne smijemo zaboravljati i Istočnu Hercegovinu i da su fratri ovdje skoro 800 godina i ja pripremam 200. godišnjicu. – kazao je fra Nikić, te dodao kako je šezdeset i nešto samostana bilo u Primorju i Bosni i Hercegovini prije turske okupacije.
Na pitanje o lokalitetu samostana Novi, fra Andrija Nikić je kazao kako je „to tu negdje“ te istaknuo kako je zemlja sačuvala ime fratrovac kod Gabele, te da treba iskopati i tako provjeriti istinitost ovih navoda. Naglasio je kako je potrebno ljubavi za pronalazak načina za dokaz ovog navoda.
Dr.sc. Darko Periša se u svom izlaganju osvrnuo na rimsku palaču Mogorjelo i povijest kršćanstva na našem području. Posebno je istaknuo kako su na razrušenim zidinama nekadašnje palače u Mogorjelo, pronađeni ostatci dviju crkvi, tzv. blizanki. Dr.pov. Ante Paponja se osvrnuo temu od pojave franjevaca do modernog doba. Dr. pov. Anto Ivić je prezentirao statističke podatke naseljenosti župe Brotnjo u 18.-19. stoljeću, a o stanovništvu u Osmanskom dobu do sredine 18. st. govorio je dr.sc. Vlado Pavičić.
Svi predavači su istaknuli značaj ovog znanstvenog skupa, te da se treba nastaviti istraživati gdje se točno nalazio samostan Novi.
Ovaj znanstveni skup vokalno-instrumentalnom izvedbom obogatio je Veliki mješoviti crkveni zbor župe sv. Franje Asiškog u Čapljini.
