Zakon o zabrani pušenja u ugostiteljskim objektima i drugim javnim ustanovama donesen je u prosincu 2024. godine, no ugostitelji su dobili 6 mjeseci prostora za prilagodbu.

Kako je proteklo tih 6 mjeseci, razgovarali s Amirom Hadžićem, predsjednikom Udruge hotelijera i restoratera u BiH konstatirajući da u Čapljini nemali broj ugostiteljskih objekata je zasad izbjegao implementaciju ovog zakona:

“Mi ne čekamo pet do dvanaest, već dvanaest i pet. Ali evo, pogodnost je što ovaj zakon stupa na snagu upravo sada, a prilagodba se odvijala tokom ljetnog perioda. Imamo još tri do četiri mjeseca za dodatnu prilagodbu. Šta to znači – još tri do četiri mjeseca? Trenutno se sve ugostiteljske aktivnosti odvijaju van zatvorenih prostora, u baštama, (i to na otvorenim prostorima gdje je po zakonu dozvoljeno konzumiranje duhana.”

“Dakle, imamo još dovoljno vremena da eventualno uočimo šta nismo uradili i da se odlučimo– jesmo li za zakon, jesmo li predvidjeli prostore za pušače i nepušače. Zakon je takav kakav jeste. Nažalost, moram izraziti žaljenje zbog ministra Rimca, ministra zdravstva Federacije. Nije pitao struku – ne mislim samo na medicinsku struku, već one na koje se zakon najviše odnosi, dakle ugostitelje, hotelijere, ne da bi oni odlučivali, već da bi dali prijedloge i sugestije. I naravno, zakon bi na kraju bio usvojen. Nažalost, za partnera su uzeli jednu nevladinu organizaciju koja se navodno bavi zdravljem svih građana Bosne i Hercegovine. Koliko su nam strane organizacije dosad pomogle – nikad dovoljno. Međutim, ovdje se zapravo radi o sukobu između industrije elektronskih cigareta i duhanske industrije. Očigledno je da se zakon donosi u korist elektronskih cigareta.

Šta to znači? Zakon predviđa da se svi prostori mogu opredijeliti za pušačke ili nepušačke zone, s tim da na ulazu mora biti jasno istaknuto da se radi o prostoru za pušače, da je ulazak maloljetnim osobama zabranjen i da mora stajati upozorenje da je pušenje štetno po zdravlje.

Druga mogućnost – ako se prostor opredijeli kao prostor za nepušače – jeste da mora jasno biti naznačeno da je to prostor za nepušače i da ispunjava sve zakonske uvjete. – ističe Hadžić.

Na pitanje kako će to utjecati na ugostitelje i hoće li svi moći ispuniti navedene uvjete Hadžić je kazao kako će ovo negativno utjecati na otprilike 15% ugostitelja:

„Uglavnom mali kafići od 15-20 kvadrata – neće moći zadovoljiti te uvjete. Nažalost, postoji navika u BiH da se ujutro pije kafa, eventualno žestoko piće i puši cigareta prije posla. To je, da ne kažem, tradicija. Da li je to dobro – neću komentirati. Ja sam nepušač, pa taj dio prepuštam svima da odluče za sebe. Zakon predviđa da oni koji se odluče za prostor za pušače moraju osigurati sljedeće: filtrirani zrak koji dolazi izvana, unutarnju ventilaciju s tačno propisanim tehničkim zahtjevima za broj kubnih metara zraka koji se mora izmijeniti u minuti, te da i zrak koji izlazi van mora biti filtriran, kako ne bi zagađivao okolinu.

Sama tehnička oprema i ventilacijski sistemi, u zavisnosti od kvadrature prostora, koštaju od 20.000 pa do 100.000 KM. Da li će se to nekome isplatiti, to će svako sam procijeniti. Dobro je što sada imamo četiri ljetna mjeseca da tu odluku i donesemo.“

Predsjednik Udruge hotelijera i restoratera BiH je kazao kako imaju i nekoliko zamjerki jer ovaj zakon o zabrani konzumiranja duhanskih proizvoda nije proveden na području cijele BiH:

„Ako se političari ne mogu dogovoriti oko zdravlja svojih građana, gdje dalje da idemo? Ovdje se ne radi o politici – zdravlje građana bi trebalo biti interes svih političkih opcija.  Ali evo, u Republici Srpskoj i dalje smatraju da im zakon nije potreban – oni su, kako kažu, imuni, jaki i otporni. A u Federaciji, eto, slabašni i njima treba zabrana. To je prvi problem. “- kazao je Hadžić

Kao drugi problem, Hadžić je istaknuo kaznenu politiku:

“Kazne za poslodavce kreću se od 3.000 do 15.000 KM, zavisno od prekršaja. To nisu male kazne. Ali jedan primjer posebno bode oči: prostor koji je određen za nepušače, jasno označen, bez pepeljara ili pribora za pušenje – ako neko od gostiju samoinicijativno zapali cigaretu, zakon nalaže da poslodavac ili uposlenik mora prvo upozoriti gosta da je pušenje zabranjeno. Ako nastavi, mora mu se uskratiti ugostiteljska usluga. Treći korak – mora ga se odstraniti iz objekta. Šta znači “odstraniti”? Ako neće dragovoljno – jedino ga fizički izbaciti. Vi znate kako to ide, i u Čapljini i ovdje – ima onih “važnih” koji moraju biti viđeni. Dođe takav, sav nabildan i šaren, zapali cigaretu – i ne možete mu ništa. Policiju ne možete zvati – nije narušio javni red i mir samo zato što puši cigaretu.  A sad slušajte – ako dođe inspekcija i zatekne tu osobu da puši, kazna za njega je 100 KM. A za poslodavca ili uposlenika – između 1.500 i 3.000 KM. Po kojem osnovu? Pa zakon je donijelo Ministarstvo zdravstva. Oni bi trebali i da ga sprovode. Ko sprovodi i kontroliše zakon? Nismo mi. Mi smo ispunili uvjete i označili prostor kao nepušački.“

„Svi žele zakon, ali nitko ne želi preuzeti odgovornost da ga zaista provede i sankcioniše kršenja.“ – zaključio je Amir Hadžić, predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera BiH.

Zakon o zabrani pušenja u ugostiteljskim objektima i drugim javnim mjestima donesen je u prosincu 2024. godine, a ugostiteljski objekti su imali šest mjeseci prilagodbe. Primjena navedenog zakona službeno kreće u petak, 13. lipnja.