Radio Čapljina uživo

agsdi-google-wallet

Slušaj nas!

91,3 FM

Prve jesenske kiše ‘isprale’ cijene povrću, stigao kupus za zimnicu 0,80 glavica, a 1,0 KM rezani, prve dunje 1,5 do 2,0 KM

Prve jesenske kiše ‘isprale’ cijene povrću, stigao kupus za zimnicu 0,80 glavica, a 1,0 KM rezani, prve dunje 1,5 do 2,0 KM

by | 8. listopada 2021. 16:56 | Vijesti

    Obilje jeseni i prve obilne jesenske kiše, depresivno su djelovale na cijene povrća na veletržnici u Tasovčićima.

Kao novinu u ponudi ističemo prvi kupus za zimnicu koji se tržio po cijeni se 0,80 KM glavica, pa do 1,0 KM za kilogram rezani, naravno s uslugom soljenja. Kupus za zimnicu za sada se nudi na jednom štandu, ali će se usluga uskoro sigurno povećati. Novina su i prve dunje koje su se cijene 1,5 do 2,0 KM za kilogram. Od novina ističemo još zelene rajčice za zimnicu, koje se cijene od 0,7 do 0,8 KM, pa tzv. paradajz papriku, također za zimnicu, čija je cijena 2,0 KM za kilogram. Za zimnicu su aktualni i krastavci kornišoni, cijena sitnih je bila 2,5 KM.

   U odnosu na pregled cijena početkom mjeseca u petak, 8-og listopada redom su jeftiniji kupus 0,50 do 0,70 KM, zatim patlidžani i blitva 0,50 do 0,60 KM, špinat 0,60 do 0,70 KM, pa tikvice 0,40 do 0,50 KM za kilogram. Jeftiniji je i karfiol, nova cijena je 1,3 do 1,5 KM, kelj 1,0 do 1,3 KM, brokule 1,7 do 2,5 KM, zelena salata 0,70 do 1,1 KM, krastavci 1,0 do 1,10 KM, te mahune 2 do 2,5 KM za kilogram. U cjelini uzevši jeftinije su i paprike čija se cijena kreće od 0,7 pa do 1,3 KM, rijetko više. Cijenu rajčica je teško definirati jer je cjenovni raspon veliki od 0,7 KM sitniji i prezreli plodovi, do 1,7 KM, čak i 2,0 KM kilogram, koliko se cijene pink sorte. Ipak glavnina ponuđenih rajčica cijeni se od 0,7 do 1,2 KM za kilogram.

   Od proizvoda iz redovite potrošačke košare Radiopostaje Čapljina, skuplja je samo mrkva koja se cijeni1,0 do 1,2 KM, dok su cijene zadržali krumpiri 0,7 do 1,0 KM, zatim raštika 2,5 do 3,0 KM, peršin, celer i prasa koji se cijene po 3 KM za kilogram. Stabilna ostala je cijena crvenog i bijelog luka, crveni luk je od 1,0 do 1,4 KM, bijeli od 4,0 do 8,5 KM, zatim paprika roga koje su od 0,8 do 1,5 KM, cikle koja je od 0,7 do 1,0 KM, te batata 3,0 do 3,5 KM za kilogram.

   Voće, obilne kiše su ponudu svježih smokava svele na minimum, kada se pojave cijene se od 2,0 do 2,5 KM, dok su suhe smokve od 4 do 6 KM za kilogram. Nepromijenjena ostala je cijena jabuka 0,8 do 1,5 KM, dok su kruške nešto skuplje 1,5 do 2,3 KM. Jeftiniji su još šipci i mandarine čija je cijena od 1,0 do 1,2 KM, dok su šljive 1,3 do 1,5 KM i rijetki bostan 0,8 KM, zadržali cijenu. Kada je o voću riječ zanimljivost smo doznali od prodavača iz Nevesinja koji je kako reče u petak izjutra rasprodao 97 kilograma krušaka tzv. takiša, po cijeni 1,5 KM za kilogram. Dakle, ima robe koja se traži, samo treba pogoditi bilo kupca, kako ponudom tako i cijenom.

   Ispred veletržnice uz ponudu zimskog kupusa valja reći da je obilna bila i ponuda mliječnih proizvoda u prvom redu sira koji se tržio na četiri štanda. Cijena se kretala od 4 KM mladi sir iz Podveležja pa do 20 KM suhi ovčji s Morina i Zelengore, te livanjski u kolutovima. Ponuda ribe standardna kao i cijena – somići i smrznuta srdela bili su po 6 KM, pastrva iz uzgoja bila je 9, a šaran 10 KM. Glave šarana tržile su se od 2 do 3 KM komad itd. Od presadnica povrća još ima raštike po cijeni od 0,20 KM komad, te zelene salate, blitve i presadnica crvenog luka tzv. srebrenjaka sve po 0,10 KM komad. Domaća jaja su se cijenila od 0,23 do 0,30 KM komad, mlade koke nosilje bile su od 11 do 13 KM komad, a pijetlovi od 15 do 17 KM komad. Odrasli kunići bili su 20 KM komad, a golubovi pismonoše po 15 KM komad. Uz navedeno u ponudi je bilo i razne druge robe od drva preko ljekovitih trava, pa do kućanskih i poljoprivrednih alatki kovača iz Vareša.

Tekst i foto: D. Musa

Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 – Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

{gallery}2021/10/810pijaca{/gallery}

Najnovije vijesti

Najava događaja

Fotografija dana

Propustili ste? Poslušajte!

Audio: Miroslav Nikše povodom Svjetskog dana radioamatera

Audio: Miroslav Nikše povodom Svjetskog dana radioamatera

Na današnji dan 18. travnja obilježava se Svjetski dan radioamatera.  Miroslav Nikše, predsjednik ZRHB govorio je za Radio Čapljinu; https://open.spotify.com/episode/4Fhg7ZkNB03uVDrXF0jQBo Radioamateri Herceg Bosne djeluju i razvijaju svoju djelatnosti na području...

Mladi u politici

Mladi u politici

Većina mladih, ali i mnogi stariji nisu svjesni da je politika uključena u svaku sferu života – od uređenja parkova, odvodnje do izgradnje autocesta i slično. No što to vrijedi ukoliko se mladi ne bave politikom i zbivanjima važnim za uređenje države ili barem svoje...