Nije Hercegovina španjolska pokrajina Granada koja po šipku ime dobi, međutim ono što se u zadnjih desetak godina događa s tim obilježjem jeseni, mimo je svih očekivanja. Intenzivni nasadi pod šipkom se ne povećavaju, cijelo desetljeće zamrznuti su na oko 55 hektara, a ni cijena se ne pomiče s mrtve točke. Točnije s obzirom na ljekovita svojstva šipka i bogatstvo vitamina trenutačno se na Veletržnici u Tasovčićima kod Čapljine, krčme po mizernih 0,70 pa do rijetko 1,5 KM. S druge strane podjednako ljekovite masline, odnosno maslinovo ulje, doživljavaju pravi procvat. Bez obzira što urod zna omanuti, iz godine u godinu podižu se novi nasadi, tako da je prema procjenama maslina dogurala na oko 450 hektara intenzivnih nasada.

   Iako je akcent upravo održane desete, jubilarne, promotivno-ocjenjivačke i znanstveno-stručne radionice na temu „Šipak” u organizaciji federalnog Agromediteranskog zavoda u Mostaru, bio na divljem šipku, ipak su mu obilježje dali problematika plasmana i potraga za novim tržištu prihvatljivijim sortama. Prof. dr. Marko Ivanković, direktor federalnog Agromediteranskog zavoda istakao je i jedan sustavni problem:

   „Nema neophodnih poticaja koji je nekada bio 25 posto od investicije iz federalnog proračuna, ali očekujemo da će se ta situcija u 2020. godini promijeniti u smislu stimuliranja podizanja višegodišnjih nasada ne samo šipka, nego i masline, vinove loze i ostalog značajnog za Hercegovinu. Bez stimulativnih mjera neće biti podizanja broja hektara pod ovom proizvodnjom”, naglasio je direktor Ivanković.

   Tijekom znastveno-stručnog dijela radionice i nakon nje, čuli su se zanimljiv prijedlozi i neke inovacije u sortimentu. Tako je primjerice, mr. Aida Kohnić iz čapljinske tvrtke „Dušica”, navela primjer proizvođača iz Gabela Polja koji je sa sortom ciparski rani već u petoj godini dostigao prinose od 40 kilograma po stablu! Okupljeni proizvođači su taj podatak propratili s nevjericom. Valja reći da ta sorta ima i svoje druge prednosti, kao što je izražena crvena boja ploda i rano dozrijevanje koje se preklapa s turističkom sezonom. Dojam je da će ta svojevrsna razmjena mišljenja, razdrmati domaće proizvođače šipka i popularizirati šipak. U taj koncept uklopila se i prezentacija stroja za cijeđenje šipka, inovacija Ante Sušca iz Cerna kod Ljubuškog.

   Uz mr. Aidu Kohnić, koja je govorila o temi „Praktična iskustva i rezultati s terena u uzgoju i preradi šipka na području Hercegovine” u stručnom dijelu radionice još su govorili prof. dr. Pulina Šaravanja s Agronomskog i tehnološko-prehrambenog fakulteta, tema „Neka pomološka i kemijska svojstva divljeg šipka” i doktor znanosti Miro Barbarić stručni savjetnik FAZ-a, izlagao je izlagao o temi „Perspektiva divljeg šipka u Hercegovini”. Na desetoj jubilarnoj radionici nije bilo ocjenjivanja nego su vodećim proizvođačima u Hercegoini uručene zhvalnice.

Tekst i foto: D. Musa

                                                  Goleti i požarišta pošumljavati divljim šipkom

Prvi puta na radionici na temu „Šipak”, spomenuto je mogućnost pošumljavanja goleti i opožarenih površina u Hercegovini, divljim šipkom. Kako je istaknuto to na jugu Hercegovine i nije novina, jer je pošumljavanje divljim šipkom prakticirano pedesetih godina prošlog stoljeća. To bi donijelo višestruku korist – ozelenjavanje, zaštitu od erozije, te dobivanje sirovine na proizvodnju ljekovitog soka divljeg šipka. (dmu)

                                                  Uskladištio deset tona šipaka!

Davor Radić iz Bijelog Polja, jedan od vodećih proizvođača šipka u Hercegovini, zbog niskih cijena domaćih šipaka, odlučio je uskladištiti deset tona šipka različitih sorti.

„Barski slatki se najbolje održi na stablu, urod je oko pet tona, neću ga brati bez najave mraza”, kaže ovaj proizvođač, koji kako kaže „lagerovani” šipak kani na tržište pustiti u kasnu jesen kada cijena skoči. (dmu)

{gallery}2019/191108sipci{/gallery}