Neočekivane vijesti stižu iz doline Neretve – sadnja najavljuje rekordnu proizvodnju rajčica?!

Ohrabrujuće najave o proizvodnji u godini kada se očekivao pad najprije su stigle iz PZ „Sunce“ u Nerezima gdje su u izjavi za ‘Večernjak’, istaknuli da nije došlo do pada narudžbi presadnica povrća u odnosu na prošlu i prethodne godine. Iz tvrtke „Adria Hishtil“ u Gabeli najvećeg proizvođača presadnica povrća ne samo u BiH nego u regiji, su konstatirali da su narudžbe kalemljenih presadnica rajčica, kako se to stručno kaže „na dvije grane“, bile rekordne. Odgovor na pitanje – imaju li te tvrdne osnova, potražili smo od Marijana Brajkovića direktora Poljoprivredne zadruge „Matica“ iz Višića, koji kaže:

   „Trend novih tehnologija i novih sorti je nastavljen, čak je ove godine i u značajnom porastu. Po nekim procjenama na području Čapljine zasadit će se oko 400.000 presadnica na sistemu kalem – dvije grane, i tu možemo očekivati prinos od oko 5.000 tona. Postoji još dio bez kalema koji se isto odnosi na ove nove – pink sorte i tu se može očekivati prinos još oko 2.000 tona. Dakle, može se reći da bi očekivana proizvodnja i prinos na čapljinskom području mogla biti oko 7.000 tona!

   -Samo rajčice?

   -Samo rajčice. Preko 80 posto plasteničke proizvodnje odnosi se samo na rajčicu, od toga oko 90 posto odnosi se na ove roze sorte tzv, pink.

   -Ostalo poveće?

   -Ono što je primjetno po samim objektima, velika većina se odnosi na rajčicu, postoji manji dio proizvodnje paprike i isto tako postoji jedan manji dio proizvodnje krastavaca. Dobar dio proizvođača unutar ovog malog procenta koji otpada na ove druge kulture, odnosi se na proizvodnju krastavca, jer tu se radi o najbržem dotoku sredstava, najranije dođu na berbu. Prvi krastavci se mogu očekivati za petnaestak dana.

   -Što je s paprikama, proizvođači presadnica ističu da je po narudžbama, krastavac prestigao papriku, što je s nekadašnjem povrtlarskom sinonimu Čapljine?

   -Paprika je godinama bila u velikom padu, bila je podložna uvozu, promijenio se i sortiment u okruženju. U biti proizvodnja paprike „babure“ se zadržala još samo kod nas, već duži niz godina u širem okruženju proizvode se neke druge sorte koje po organoleptičkim svojstvima više sliče na ovu našu domaću papriku. Uz to veliki problemi su bili u samoj proizvodnji paprika u odnosu na druge kulture, tako da sada ne učestvuje ni deset posto u ukupnoj proizvodnji. Šansu u proizvodnji paprika vidim u ovoj domaćoj paprici tzv. čapljinki, koja je svake godine u porastu i sve više se sadi. Mislim da bi to zadnjih godina bilo i puno više da se nije dogodilo ovo što se dogodilo s novim sortama roze rajčice gdje su ljudi uprihodili dosta više po jedinici površine. Te nove sorte rajčica istisnule su niz drugih kultura.

   -Zašto su te kako kažete roze sorte postale tako popularne?

   -Tu se poklopilo više stvari, na tome smo radili već pet godina pomalo da bi se iskristalizirala sorta, tehnologija uzgoja zasniva se na podlozi koja je u biti radi se o nekim vrsta divlja rajčica koje su otporne na razne bolesti i imaju puno veću moć usvajanja hranjiva iz zemljišta. Onda je tu i prinos, po grani šest kilograma, odnosno 12 kilograma po stabljici, bez nekih velikih agrotehničkih mjera. Dakle zagarantiran je dosta visok prinos što se poklopilo sa dobrim organoleptičkim svojstvima same rajčice. Ona ima okus koji se sviđa ljudima koji tvrde da su po okusu najsličnije nekim sortama rajčice, starim ukusima izgubljenim kroz sve ove godine, Poklopilo se ukusna je za jest, daje vrhunski prinos i treća stvar – vrlo malo je dođe iz uvoza u odnosu na crvene sorte, jer dosta je skuplja i vani za proizvest, tako da je zadnjih godina održavala i znatno veću prosječnu cijenu u odnosu na crvene sorte.

Valja reći da je proizvodnja novih sorti rajčica usvojena na inicijativu članova Zadruge „Matica“ u suradnji s rasadnikom „Adria Histhil“ i predstavlja vrhunsku svjetsku tehnologiju u toj oblasti.

   Naravno, da mnogo toga nije bajno u zasnivanju ovogodišnje sadnje povrća u zatvorenim prostorima na čapljinskom području od enormnog poskupljenja mineralnih gnojiva i goriva, pa do nepovoljnih vremenskih prilika, ali je očito da su povrtlari što se kaže izvrnuli džepove dajući sve od sebe da u sezoni kada se očekuje pad proizvodnje prevladaju sve prepreke najavljujući rekordnu proizvodnju.

Tekst i foto: D. Musa

ZA KORIŠTENJE TEKSTA ILI SLIKE KONTAKTIRATI AUTORA

{gallery}2022/3/0331povrce{/gallery}