Nedostaju još samo dunje pa da se kaže stigla jesen na veletržnicu u Tasovčićima. Novine u ponudi su šipci koji se cijene 2 KM i mandarine koje su od 1,5 do 1,6 KM, te suhe smokve 6 do 8 KM za kilogram. Dakle, u naredna dva – šipci, odnosno četiri mjeseca – mandarine i suhe smokve, vladat će veletržnicom u Tasovčićima. Zamijetili smo još jednu novinu, roba se iznosi ispred boksova da bude što preglednija kupcima, pa se iza deset sati vraća, odnosno narodski kazano sklanja sa sunca.
Od barometra cijena početkom rujna među proizvodima iz redovite potrošačke košare nismo registrirali niti jedno pojeftinjenje, uz četiri manja poskupljenja. Skuplji su kupus 0,35 do 0,50 KM, tikvice 0,8 do 1,0 KM, crveni luk 0,5 do 1,0 KM, mahune 1,5 do 2,2 KM, te bijeli luk koji je sada 5 do 8 KM. Manje više nepromijenjene cijene zadržali su krumpiri – 0,4 do 0,6 KM, planinski ispred veletržnice su 0,8 KM. Zelena salata, kelj, mrkva i cikla su 0,8 do 1,0 KM, paprike su od 0,8 do 1,2 KM, a rajčice 0,6 do 1,0 KM, dok se domaća kavada cijeni 1,5 KM za kilogram. Karfiol, raštika i paprika roga su od 1,5 do 2 KM. Blitva je 1,5 do 1,7 KM, brokule i špinat su 2,0 do 2,5 KM, a peršin i celer su 2 do 3 KM. Prasa koja u ovom razdoblju stiže iz Bosne – Fojnice i Visokog, cijeni se 2,5 do 3,0 KM za kilogram. Na dnu cjenovne liste su patlidžani čija je cijena 0,4 do 0,6 KM, dok su krastavci 0,7 do 1,0 KM. Ima i batata koji je 2 do 3 KM, te kukuruza šećerca čija je cijena 0,30 do 0,50 KM komad.
Voće, cijena jabuka vratila se na 1 do 2 KM, dok se raspon cijene krušaka povećao i sada je 0,5 do 1,6 KM. Nešto skuplje su svježe smokve 1,5 do 2,0 KM, te breskve 1,5 do 1,7 KM, jeftinije su lubenice 0,20 do 0,40, koliko smo primijetili domaće su rijetkost, te maline i kupine čija je nova cijena 5 do 6 KM. Šljive su od 0,8 do 1,2 KM, bostan je 0,8 do 1,0 KM, a stolno grožđe od 0,8 do 1,5 KM. Orasi i ribizle su i dalje po 5 KM, bademi naravno u ljusci 7 KM, dok su drenjine od 1,0 do 1,5 KM.
Ispred veletržnice standardna ponuda ribe čije su cijene već uobičajene pastrva iz uzgoja cijenila se 9 KM, šaran je bio 10 KM, mol je od 10 do 15 KM, dok su lubin i orada iz neumskih ribogojilišta, bili od 15 do 17 KM. Somići su bili po 6 KM za kilogram, dok jegulje nije bilo. Presadnice povrća imaju također standardnu cijenu – zelena salata, peršin i blitva su po 0,10 KM komad, raštika i kupus su po 0,20 KM, ostale kupusnjače – brokule, karfiol i kelj su po 0,25 KM komad itd. Sir se prodavao na tri štanda, a ponuda je sve raznovrsnija – uz uobičajene sireve u ponudi je bilo i vlašićkog koji se kao i sir i iz Podveleža, cijenio po 15 KM za kilogram, sir s Morina i dalje je 18 KM, dok je sir sa Zelengore 20 KM. Kajmak s paprikama somborkama nudio se za 13 KM, dok je sam kajmak bio 18 KM, a maslo 15 KM. Kod peradi u ponudi su bile i patke po cijeni od 15 KM, dok su koke nosilje bile 12 KM, jaja se cijene od 0,20 do 0,30 KM. Valja reći da se na štandu kovača iz Vareša, nude različite kućanske i poljoprivredne alatke. Kao i obično na prilazu veletržnici ima i drva, a cijena je prošlogodišnja 90 KM cijeni se prostorni metar oblovine, dok se cijepana su 100 KM itd.
D. Musa
Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:
Članak 14 – Autorska prava
Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.
Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.
Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.
Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!
{gallery}2020/200912pijaca{/gallery}